Bez Vladinog plana cijene bi bile i više, a novac za subvenciju Vlada će prikupiti prodajom neiskorištenih emisija stakleničkih plinova.
Naknade su to koje plaćaju tvrtke i tvornice koje ispuštaju stakleničke plinove, a sustav je osmislila Europska Komisija kako natjerala tvrtke da prelaze na što čišće izvore energije kako bi što manje plaćale skupu naknadu za stakleničke plinove.
Države koje primjerice proizvode struju iz hidroelektrana, poput Hrvatske, raspolažu viškom naknada koje mogu prodati drugim državama i biznisima koji koriste 'prljavije' izvore energije.
'No, trgovanje tim kvotama na burzi, u koje su se uključili investitori koji nemaju ikakve veze s proizvodnjom, podiže iz godine u godinu cijenu emisije stakleničkih plinova, odnosno jedne tone CO2 i samim time podiže i cijenu proizvodnje za one koji plaćaju tu naknadu. Na kraju podiže i cijenu električne energije. Čini se da će u godinama koje dolaze cijene emisijskih jedinica sve više rasti, a samim time će utjecati i na cijene električne energije, što znači povećanje energetskog siromaštva', upozorava Novi list.
Može se to zaključiti i iz Vladinih izmjena plana o trošenju novca koji će Hrvatska dobiti od prodaje emisijskih jedinica do 2025. godine, jer je lani planirani iznos povećan sa 2,86 milijardi kuna na 4,72 milijardi kuna, što je povećanje za gotovo dvije milijarde kuna, odnosno za 40 posto. Za toliko će se u razdoblju do 2025. godine postrojenjima koja kupuju kvote stakleničkih plinova povećati troškovi po tom pitanju, a to onda znači i povećanje troškova za elektrane, pa time i poskupljenje električne energije na europskom tržištu.
Zanimljivo je da Vlada u svom izmijenjenom planu otkriva i to da se planiranom iznosu prihoda od prodaje emisijskih jedinica na dražbama za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u skladu s ovim Planom, dodaje i neutrošen iznos od oko 190 milijuna kuna preostalih od dražbi koje su provedene do 2020. godine.
Osim povećanja budućih prihoda od trgovine emisijskih jedinica, Vlada je u svome planu ojačala i poglavlje koje se tiče udjela koji će otići za borbu protiv energetskog siromaštva. Prvotni plan bio je da se na borbu protiv energetskog siromaštva potroši 60 milijuna kuna, Vlada je svojim antiinflacijskim mjerama taj iznos povećala na 1,2 milijarde kuna, a plan koji je ovih dana objavila na svom portalu e-savjetovanje podiže taj iznos na ukupno 1,4 milijarde kuna. To znači da će država čak 30 posto novca koji prikupi prodajom emisijskih jedinica potrošiti na borbu protiv energetskog siromaštva i to samo u sljedećih godinu dana i nije isključeno da će dodatno morati povećavati taj iznos.
