GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

U EU smanjena potražnja za plinom, Hrvatska među zemljama s većom potrošnjom

U EU smanjena potražnja za plinom, Hrvatska među zemljama s većom potrošnjom
PLIN
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.05.2024 / 18:27
Autor: SEEbiz
BRUXELLES - Potražnja za prirodnim plinom u EU smanjila se i u 2023., kliznuvši na najnižu razinu u 15 godina, a Hrvatska se svrstala u malu skupinu zemalja s većom potrošnjom, pokazali su danas podaci europskog statističkog ureda.

Na razini EU-a potražnja za plinom smanjila se lani za 7.4 posto, na ukupno 12.72 milijuna teradžula (TJ), najnižu razinu od 2008. godine kada je Eurostat počeo prikupljati mjesečne podatke.

U 2022. bila se smanjila za 13.3 posto.

Smanjena potražnja u protekle dvije godine rezultat je europskog programa REPowerEU koji je usvojen 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu.

Europska komisija odredila je članicama da smanje potrošnju za 15 posto kako bi se smanjila ovisnost o uvozu iz Rusije, diversificirala opskrba i potaknula proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

Prema izvješću EK, potrošnja je na razini EU-a od kolovoza 2022. do ožujka 2024. smanjena za 18 posto, što znači da je EU uštedio 125 milijardi kubika plina. Eurostat pak među razlozima za smanjenu potrošnju u prošloj godini izdvaja i energetsku krizu i povećanje cijena energije.

Najviše je plina lani potrošila Njemačka, ukupno 2.96 milijuna teradžula, za 3.8 posto manje nego u 2022., pokazuju Eurostatovi podaci.

Na drugom je mjestu ljestvice potrošača Italija s 2.35 milijuna teradžula i 10 posto manjom potrošnjom. Treće mjesto pripalo je Francuskoj s potrošnjom od 1,36 milijuna teradžula, što predstavlja smanjenje od 11.7 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Potražnja se smanjila u 21 zemlji, a porasla je u njih šest. Najviše je poskočila u Finskoj, za 25.6 posto. Dvoznamenkasti rast bilježila je i Švedska, za 11.1 posto.

Jednoznamenkaste stope rasta potražnje bilježile su Poljska i Malta, od 5.3 odnosno 4.5 posto. Najblaži rast bilježile su Danska i Hrvatska, za 1.1 odnosno za 0.8 posto u odnosu na 2022. godinu, pokazuje izvješće. Potrošnja je u Hrvatskoj lani iznosila oko 100 tisuća teradžula, otprilike kao i u Bugarskoj, prema podacima Eurostata.

Tagovi: plin, potražnja, energenti
PROČITAJ I OVO
Pad cijena nafte na kraju tjedna
NAFTNO TRŽIŠTE
Pad cijena nafte na kraju tjedna
LONDON - Nafta je u današnjem trgovanju pojeftinila. Kako javlja njemačka tiskovna agencija dpa, cijene padaju uglavnom zbog jačanja dolara.
Skupština EPS-a usvojila plan transformacije
ODLUKE
Skupština EPS-a usvojila plan transformacije
BEOGRAD - Skupština akcionarskog društva (AD) Elektroprivrede Srbije (EPS) je usvojila Plan transformacije te kompanije kojim su definisane promene organizacione strukture i unapređenje operativnih i finansijskih procesa bez smanjena budžeta za plate.
Slovenska vlada nije povećala marže na gorivo
ODLUKE
Slovenska vlada nije povećala marže na gorivo
LJUBLJANA - Slovenska vlada je danas dala suglasnost na novu Uredbu o formiranju cijena pojedinih naftnih derivata, kojom se zadržava interval određivanja cijena goriva na 14 dana, potvrđeno je za STA iz Ukoma.
Ina dobila koncesije za benzinske postaje na pomorskom dobru
KONCESIJE
Ina dobila koncesije za benzinske postaje na pomorskom dobru
ZAGREB - Vlada je u četvrtak odlučila Ini dati koncesije za korištenje benzinskih postaja na pomorskom dobru na ograničeno vrijeme od pet godina uz fiksni i promjenjivi dio naknade
Sud naložio Gazpromu da Uniperu plati 13 milijardi eura odštete zbog prekida isporuke plina
ODŠTETA
Sud naložio Gazpromu da Uniperu plati 13 milijardi eura odštete zbog prekida isporuke plina
STOCKHOLM - Ruski energetski div Gazprom morat će platiti 13 milijardi eura odštete njemačkoj energetskoj tvrtki Uniper zbog prekida opskrbe plinom, presudio je arbitražni sud u Stockholmu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE