Navedeno stanje predstavlja tzv. mastrihtški dug odnosno dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora.
Na godišnjoj razini dug opće države bio je niži za 1,4 mlrd. kuna ili 0,4%. Pri tome je doprinos smanjenju duga opće države u kolovozu u odnosu na kolovoz godinu ranije rezultat smanjenja vanjske komponente javnog duga koja je bila niža za 5,7 milijardi kuna (ili 4,9%) te je u najvećoj mjeri rezultat smanjenja duga središnje države. S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga povećana je za gotovo 4,5 milijarde kuna (ili 2%) uslijed godišnjeg povećanja duga središnje države dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i dugoročnih kredita.
Na mjesečnoj razini, dug opće države ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na srpanj, odnosno ostvaren je rast od 0,01% ili 38,4 mil. kuna. Rezultat je to blažeg smanjenja inozemne komponente od rasta domaće. Inozemna komponenta duga tako je na kraju kolovoza iznosila 111,05 mlrd. kuna, dok je unutarnja komponenta bila na razini od 236,3 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2021., dug opće države pao je za 0,3% ili 1 mlrd. kuna.
Očekujemo da će se na razini cijele 2022. godine dug opće države približiti razini od 70% BDP-a u odnosu na 78,4% BDP-a na kraju 2021. Također, očekujemo poboljšanje salda konsolidirane opće države na oko 2% BDP-a čemu će svakako pridonijeti snažan (nominalni) rast gospodarske aktivnosti. Unutar Maastrichtskog kriterija fiskalni pokazatelji zadržat će se i u godini pred nama. U 2023. očekujemo pad omjera duga opće države i BDP-a ispod 70% uz blago pogoršanje proračunskog manjka koji će se ipak zadržati ispod razine od 3% BDP-a. I dok su ovogodišnje aktivnosti na tržištima kapitala završene, godina pred nama, bit će, zasigurno izazovnija. Početkom ožujka dospijeva 1,5 milijardi dolara euroobveznice pa novo izdanje možemo očekivati već u prvom tromjesečju 2023. Bit će to prvo hrvatsko izdanje u sklopu euro područja, ali u okruženju rastućih kamatnih stopa. Uz neizbježno usporavanje gospodarske aktivnosti nužnost razborite fiskalne politike trebala bi biti jedina opcija jer će pritisci različitih proračunskih korisnika biti sve veći zbog pojačane inflacije i činjenice da će se približavati izborna 2024. godina.
