Snažan rast na godišnjoj razini i u odnosu na kraj godine rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a u stvari je neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug RH na kraju lipnja 2023. je smanjen u odnosu na prosinac 2022.
Posljedično navedenom, promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 20,2% krajem lipnja, a iznosio je 11,4 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od gotovo 31,2% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,6 mlrd. eura (-1,1 mlrd. eura ili 6,1% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju lipnja je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 0,9 mlrd. eura ili 7,1%.
S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 23,1%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem lipnja iznosio je 13 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,6 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 0,6 mlrd. eura odnosno 11,3%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 8,2%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 29,6 mlrd. eura ili 52,4% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 26,9 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 47,6% ukupnog bruto inozemnog duga.
Rast nominalnog BDP-a uz pad duga opće države i središnje banke rezultirala su, na tromjesečnoj razini, poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti koji je na kraju prvog polugodišta 2022. iznosio 78,5% BDP-a (2,6 postotna boda manje u usporedbi s krajem ožujka 2023.). Također, u odnosu na lipanj 2022. pokazatelj je niži za 0,8pb, dok je u odnosu na kraj 2022. viši za 5,2pb.
Čimbenici koji karakteriziraju trenutno ekonomsko okružje, a koji se mogu odraziti na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj uključuju pooštravanje uvjeta financiranja kroz rast troškova kamata na inozemni dug, pogoršanje investicijske klime, ekonomska neizvjesnost, povišena averzija prema riziku.
