Slovenske banke s rastom neto dobiti od čak 91,3% u prva četiri mjeseca

Kako ističe Banka Slovenije, održivost profita banaka ostaje neizvjesna u budućnosti. Naime, u prva četiri mjeseca ove godine banke su se suočile i sa smanjenjem neto prihoda od kamata, dok su povećanje nekamatnih prihoda i neto oslobađanje od umanjenja i rezerviranja uglavnom jednokratne prirode, pa prema Banke Slovenije ne mogu nadoknaditi pad prihoda od kamata.

Pozornost ostaje usmjerena na banke s nižim viškovima likvidnosti i kapitala i one koje su izloženije najugroženijim aktivnostima. Međugodišnji rast ukupne imovine usporio se na osam posto u travnju zbog mjesečnog pada ukupne imovine i baznog učinka.

Unatoč aprilskom padu, opseg ukupne imovine u prva četiri mjeseca ove godine povećao se za 1,3 milijarde eura na 45,9 milijardi eura. Depoziti nebankarskog sektora naglo su porasli u tom razdoblju, a banke su, kao i prošle godine, dobivena sredstva ostavljale uglavnom na računima kod središnje banke. U međuvremenu, kreditiranje nebankarskog sektora ostalo je skromno, porasvši za samo 203 milijuna eura u prva četiri mjeseca ove godine.

U budućnosti će visinu dobiti značajno oblikovati ekonomska situacija, napisala je Banka Slovenije. Na kraju kašnjenja, umanjenja se mogu povećati, što može povećati pritisak na profitabilnost. Moraju se uzeti u obzir i utjecaji međunarodnih računovodstvenih standarda, objasnili su. Na poslovanje banaka utječe i situacija u gospodarstvu koja se postupno počela poboljšavati s poboljšanjem epidemiološke situacije i uvođenjem restriktivnih mjera. Međutim, Banka Slovenije upozorila je da će posljedice epidemiološke krize u pojedinim segmentima poslovanja banaka biti vidljive s odgodom.

Rast depozita usporio se do travnja, uglavnom zahvaljujući oživljavanju gospodarskih aktivnosti, a time i povećanju mogućnosti potrošnje i ulaganja, rekli su. Od ožujka pozitivan rast kredita stanovništvu pojačan je od travnja, a zaustavljeno je i produbljivanje međugodišnjeg smanjenja kredita poduzećima. Rast zajmova nebankarskom sektoru i dalje je znatno zaostajao za rastom depozita iz nebankarskog sektora, a banke su nastavile zadržavati velik dio svojih depozita, posebno na računima središnjih banaka, usprkos slaboj potražnji za kreditima, publikacija rekao.

Kreditiranje domaćinstava ojačalo je uglavnom zbog povećanog obima stambenih kredita. Međugodišnji rast kredita kućanstvima ponovno je pozitivan od ožujka, dosegavši u travnju 1,6 posto. Kako su objasnili, stambeni zajmovi porasli su za 110 milijuna eura u prva četiri mjeseca godine, a mjesečna povećanja bila su natprosječna, posebno u ožujku i travnju, kada su bila gotovo jednokratno veća od prošlogodišnjeg prosjeka.

Međugodišnja stopa smanjenja zajmova nefinancijskim poduzećima u travnju je ostala na -3,6 posto. Kontrakcije kredita nastavile su se u većini djelatnosti, ponajviše u trgovini, dok je međugodišnji rast kredita bio najveći u ugostiteljstvu. Rast depozita počeo se usporavati u ožujku, uglavnom zbog oživljavanja gospodarskih aktivnosti i povećanja mogućnosti potrošnje i ulaganja. Rast depozita nebankarskog sektora pao je na 10,7 posto na godišnjoj razini do travnja, i zbog sporijeg rasta depozita kućanstava (10,2 posto) i nefinancijskih poduzeća (17,5 posto).

Povrat na kapital iznosio je 11,6 posto na godišnjoj razini. Istodobno, Banka Slovenije istaknula je da je neto rast kamatnih stopa negativan već godinu dana, dok veći nekamatni prihod ove godine uglavnom proizlazi iz jednokratnih čimbenika i samo privremeno povećava prihode banaka. Kad bi banke formirale umanjenja vrijednosti i rezerviranja na razini dugoročnog prosjeka, prinos na kapital bankarskog sustava bio bi više od sedam postotnih bodova niži od ostvarenog.

Kapitalizacija bankarskog sustava blago je opala u prvom tromjesečju, dok se njegova likvidnost dodatno poboljšala. Razlike u otpornosti na sistemske rizike među bankama i dalje su značajne, ističe središnja banka. Ukupna adekvatnost kapitala na konsolidiranoj osnovi pala je na 18 posto u prvom tromjesečju i bila je dva postotna boda niža od vrhunca postignutog u trećem tromjesečju prošle godine. Prema Banci Slovenije, banke će najvjerojatnije osjetiti veći utjecaj na smanjenje omjera kapitala nakon isteka interventnih mjera, što može biti praćeno pogoršanjem kvalitete kreditnog portfelja i smanjenjem profitabilnosti.