Banka Slovenije: Rizici u bankovnom sustavu se smanjuju, pojačana otpornost

Banka Slovenije dva puta godišnje priprema izvješće o financijskoj stabilnosti u kojemu ocjenjuje sistemske rizike u bankama i drugim financijskim institucijama u državi.

"Ovokratno izvješće donosi dosta pozitivnih poruka", rekao je zamjenik guvernera Primož Dolenc na konferenciji za novinare u Ljubljani.

"Svjetsko gospodarstvo, pa tako i slovensko, pokazalo se dosta otpornim na razne šokove i izazove s kojima smo se suočavali proteklih godina", rekao je. Spomenuo je i relativno povoljan gospodarski rast te rekao da su makroekonomske prilike u Sloveniji nešto povoljnije od prosjeka u EU, a posljednje odluke Europske središnje banke pokazale su da smo "povećanjem kamatnih stopa uspjeli znatno smanjiti inflacija i inflacijska očekivanja".

Bankarski je sektor, kao iu drugim zemljama eurozone, lani ostvario povijesno dobre poslovne rezultate, dok je istodobno smanjena opća razina rizika za financijsku stabilnost, ističe se u izvješću. Rizike za bankovni sustav uglavnom vidi u vanjskom okruženju, pri čemu Dolenc spominje klimatske rizike i povećanje kibernetičkog rizika zbog pojačanih geopolitičkih trvenja. "Kao supervizori sve više pozornosti pridajemo tim temama", rekao je o ulozi Banke Slovenije.

Izvješće je detaljnije predstavila Meta Ahtik, direktorica Odjela za financijsku stabilnost i makrobonitetnu politiku Banke Slovenije. Rizici u bankarskom sustavu u cjelini se smanjuju, a istovremeno jača otpornost banaka na percipirane sistemske rizike, rekla je. Prema njezinim riječima, to je povezano s povoljnim poslovnim rezultatima koji se već prelijevaju u dodatni kapital, što također jača kapitalnu otpornost bankovnog sustava.

Banka Slovenije većinu od šest sustavnih rizika analiziranih u izvješću ocjenjuje umjerenima. Među njima je i rizik financiranja. Depoziti nebankarskog sektora lani su porasli manje nego prethodnih godina, ali su i dalje stabilan izvor financiranja banaka. Ovisnost o drugim izvorima ostala je niska. "Depoziti ostaju najvažniji izvor financiranja, no najveći dio njih i dalje je po viđenju, što s druge strane održava umjerenu razinu ovog rizika", rekao je Ahtik.

Ocjena rizika za financijsku stabilnost koji proizlazi iz tržišta nekretnina također ostaje umjerena. Dok je broj kupoprodaja nastavio padati, rast cijena stambenih nekretnina ponovno je ubrzan u zadnjem kvartalu prošle godine. Središnja banka za sada ne očekuje veće smanjenje cijena stambenih nekretnina.

Banka Slovenije snizila je ocjenu kamatnog rizika s visokog na umjereni zbog vidljivog usporavanja kreditne aktivnosti, umjerenijeg porasta udjela kredita s fiksnom kamatnom stopom i značajnog porasta najlikvidnijih ulaganja.

Procjena kreditnog rizika također ostaje umjerena. Pokazatelji kvalitete portfelja na razini cjelokupnog portfelja ostaju povoljni i stabilni, stoji u izvješću. Ahtik je rekao da je ugostiteljstvo, koje je bilo najviše pogođeno pandemijom, zabilježilo izniman pad nenaplativih potraživanja, dok su veći udjeli nenaplativih potraživanja prisutni u prerađivačkim djelatnostima. No, zasad se radi samo o nekoliko tvrtki, dodala je.

"Procjena rizika prihoda ostaje niska", nastavila je, podsjetivši da su banke prošle godine imale rekordne prihode. Pritom se u izvješću upozorava da će bankama biti teško održati dosegnutu razinu prihoda kada kamatne stope počnu padati, a uvođenje poreza na ukupnu imovinu banaka povećat će i njihove troškove poslovanja u narednim godinama. .

Od preostalih rizika, Banka Slovenije zadržala je ocjenu klimatskih rizika na umjerenoj razini, ali je zbog sve većeg broja kibernetičkih napada povećala ocjenu kibernetičkog rizika s umjerenog na visoku. Do sada su uglavnom napadnuti subjekti javnog sektora, ali je bankarski sektor posebno ranjiv, rekao je Ahtik.

Otpornost bankovnog sustava u smislu solventnosti i profitabilnosti Banka Slovenije podigla je na visoku razinu. “Razlog tome je naravno rekordna prošlogodišnja dobit, sve osim dvije banke imale su najveću dobit u zadnjih 10 godina”, objasnio je Ahtik. Ta se dobit već dobrim dijelom slijeva u kapital banaka, dodala je, izrazivši očekivanje da će se taj trend nastaviti.