Slovenske banke prošle godine s više od milijardu eura dobiti

S nešto manje od 1,10 milijardi eura neto dobit veća je za 119 posto, objavila je danas Banka Slovenije. Neto kamate su se prošle godine gotovo udvostručile.

Neto kamate banaka tako su se zaustavile na 1,44 milijarde eura, što je 93 posto više nego 2022. Nekamatni su prihodi na godišnjoj razini pali za gotovo šest posto, na 535,4 milijuna eura. Od toga su naknade pale za 2,8 posto na 387 milijuna eura, pokazuju posljednji podaci o poslovanju banaka.

Ukupni bruto prihod veći je od prošlogodišnjeg za 50,4 posto, s gotovo 1,98 milijardi eura, dok su troškovi poslovanja porasli za 9,6 posto, na 830,2 milijuna eura. Lani je neto prihod tako porastao za 105,8 posto na nešto manje od 1,15 milijardi eura.

Banka nije imala ozbiljnijih problema s kreditnim portfeljem. S 10,2 milijuna eura neto umanjenja vrijednosti i rezerviranja bili su 28 posto niži nego 2022. godine.

Obujam bankarskih kredita lani je smanjen. Krajem prosinca ukupna vrijednost kredita nebankarskom sektoru iznosila je 26,93 milijarde eura, što je na godišnjoj razini manje za 2,2 posto. U apsolutnom iznosu tijekom cijele godine pao je za 603,5 milijuna eura, a samo u prosincu za 279,5 milijuna eura.

Prošlogodišnji pad prvenstveno je rezultat pada vrijednosti kredita poduzećima i drugim financijskim organizacijama. Lani je ukupna vrijednost kredita poduzećima smanjena za 518,9 milijuna eura ili 4,9 posto na nešto manje od 9,97 milijardi eura. Glavnina pada dogodila se u prosincu, kada je vrijednost smanjena za 421,7 milijuna eura.

Pritom se najveći dio pada vrijednosti kredita drugim financijskim organizacijama dogodio u prvom dijelu godine, a lani je ukupna vrijednost pala za 495,1 milijun eura na blizu 1,16 milijardi eura.

U međuvremenu je vrijednost kredita stanovništvu dodatno porasla. Ukupna vrijednost kredita stanovništvu na kraju godine iznosila je gotovo 12,56 milijardi eura, što je 3,3 posto više nego na kraju 2022. Rast je ponajviše rezultat procvata potrošačkih kredita, a manjim dijelom i stambeni krediti.

Krajem 2023. godine ukupna vrijednost stambenih kredita iznosila je oko 8,15 milijardi eura, što je 0,6 posto više nego u isto vrijeme 2022. Prošlogodišnji porast u apsolutnim brojkama bio je 47,2 milijuna eura.

Znatno veći je bio rast potrošačkih kredita. Njihova ukupna vrijednost lani je porasla za 290,7 milijuna eura na 2,78 milijardi eura. To je 11,7 posto više nego na kraju prosinca 2022. godine.

Nastavljen je i rast novčanih depozita. Ukupna vrijednost novčanih depozita nebankarskog sektora iznosila je krajem prosinca 41,06 milijardi eura i porasla je za 3,3 posto odn. oko 1,30 milijardi eura više nego na kraju 2022. U prosincu je povećanje iznosilo 579,2 milijuna eura.

Lani su depoziti stanovništva porasli za 2,8 posto odn za 729,8 milijuna eura na 26,51 milijardu eura. Od toga je prosinačko povećanje iznosilo 314,1 milijun eura. Nešto je izraženiji rast depozita poduzeća. Tijekom cijele godine depoziti kompanija porasli su za 1,07 milijardi eura odn 11,1 posto na 10,78 milijardi eura. U prosincu je povećanje iznosilo 548,7 milijuna eura.

Ukupna bilančna suma banaka na kraju 2023. iznosila je 53,08 milijardi eura, pet posto veća nego na kraju 2022. U apsolutnom iznosu lani je porasla za gotovo 2,51 milijardu eura.

Prema podacima Banke Slovenije, banke u Sloveniji su krajem godine bile približno jednako povoljne kao i banke u eurozoni za stambene kredite s fiksnom kamatom, ali su bile povoljnije za potrošačke kredite. Krediti tvrtkama, dok su krediti s fiksnom kamatom, bili su skuplji od prosjeka eurozone.

Kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom, pak, bili su nepovoljniji od eurskog prosjeka za stambene, a povoljniji za potrošačke. Otprilike jednako povoljne bile su i za kredite tvrtkama. U međuvremenu je mnogo manje od prosjeka eurskih banaka otišlo u ruke klijenata za kratkoročne gotovinske depozite do godinu dana, dok je za dugoročne depozite razlika bila nešto manja, ali još uvijek na štetu slovenskih štediša. .