Plinio Cuccurin ulazi u PIK Rijeka

U svjetlu teške i mučne situacije kroz koju prolazi ova nekad renomirana i velika riječka prehrambena tvrtka, otkad je upravljačku i vlasničku kontrolu preuzela ekipa predvođena Ginom Pastorčićem i Igorom Borovcem, o motivima ovog Cuccurinovog involviranja može se samo nagađati.

Ni on sam nije puno otkrio, na upit Novog lista samo je kratko poručio da je zamoljen, ne precizirajući od koga, te da je pristao to obavljati bez naknade.

Uvidom u Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), vidljivo je da je struktura najvećih pojedinačnih dioničara PIK-a ostala nepromijenjena.

Nakon PIK-ESOP-a, drugi najveći pojedinačni dioničar i dalje je Ivan Funčić, koji je u proljeće ove godine, nakon samo godinu dana mandata, dao ostavku u NO-u PIK-a.

– Učinio sam to iz osobnih razloga, neodređeno nam je ovih dana komentirao Funčić, potvrdivši kako nije prodao dionice, ali i da ne isključuje tu mogućnost s obzirom na posljednji pravorijek iz dvogodišnje trakavice koja se rasplela oko javne ponude za preuzimanje riječkog PIK-a.

Podsjetimo, presudom Visokog upravnog suda (VUS) u ožujku ove godine, pravomoćno je postalo Hanfino rješenje prema kojem su Pastorčić, Borovac i PIK-ESOP solidarno dužni otkupiti dionice od malih dioničara PIK-a po cijeni od 17,92 eura, što je gotovo trostruko više od iznosa koji su Pastorčić i Borovac imali u planu platiti.

Funčić, kao i ostali mali dioničari, sada ima potpuno otvoren put da može sudskim putem od Pastorčića i Borovca zahtijevati obavezno sklapanje ugovora o prodaji dionica po cijeni koju je odredila Hanfa.

Dvije nepravomoćne presude u korist malih dioničara, nakon ove presude VUS-a, već su donesene, no u pitanju su relativno mali iznosi kojim se ta dva dioničara moraju obeštetiti.

U Funčićevom slučaju, odluči li se na taj korak, riječ je o značajnim novcima jer za njegov vlasnički paket od 16,26 posto ili 32.866 dionica PIK-a valjat će iskeširati 589.000 eura.

Istovremeno, imovinsko, financijsko i poslovno urušavanje PIK-a nastavilo se i u prošloj godini u kojoj je uprihodovano ukupno 11,4 milijuna eura, odnosno pet milijuna eura manje nego prethodne godine.

Na ovaj pad zasigurno je utjecalo gašenje i prodaja jednog od kultnih riječkih brendova, mljekare Tonka na Škurinjama.

Za razliku od prihoda, kod iskazanog gubitka i dalje nije bilo značajnijeg smanjenja u odnosu na 2021. Prošlu poslovnu godinu u PIK-u su, pod direktorskom palicom Gine Pastorčića, evidentirali 2,1 milijun eura minusa, dok je godinu ranije gubitak iznosio 2,5 milijuna eura.

U revizorskom izvješću može se iščitati kako su od prodaje imovine zatvorena tri kratkoročna i jedan dugoročni kredit te smanjena glavnica kredita kod IKB banke.

S krajem prošle godine, dugoročne obveze PIK-a iznosile su 2,48 milijuna eura i, prema zabilješkama u financijskom izvješću, vodili su se razgovori s bankom o moratoriju. Istovremeno, krakoročne obveze, dakle one koje društvo mora podmiriti do kraja ove godine evidentirane su u iznosu od 3,25 milijuna eura.

O koeficijentu tekuće likvidnosti PIK-a dovoljno ukazuje činjenica da su s krajem prošle godine iskazivali tek 2,4 milijuna eura kratkotrajne imovine.

Unatoč alarmantnim financijskim pokazateljima, u PIK-u se ni lani nisu sustezali izdvojiti pozamašne svote za promidžbu i intelektualne usluge. Na te dvije stavke ukupno je potrošeno 771.000 eura.

Od toga, samo odvjetnici, javni bilježnici i vanjski suradnici koštali su PIK 480 tisuća eura. Pribroji li se ovim knjiženim rashodima i 2021. godina, ispada da je PIK u dvije godine na promidžbu i intelektualne usluge potrošio gotovo dva milijuna eura.

Samo u prošloj godini dugotrajna imovina PIK-a smanjena je za 4,9 milijuna eura – s 12,5 na 7,6 milijuna eura, dok su kapital i rezerve smanjeni za 2,1 milijun eura. Od 2019. godine naovamo, otkad su Pastorčić i ekipa preuzeli kontrolu nad PIK-om, imovina i kapital društva doslovce su prepolovljeni, a kumulirani gubitak tijekom tih godina penje se na 6,9 milijuna eura. Naspram 281 zaposlenog koliko se, prema podacima s Poslovna.hr, vodilo u 2019. godini, s krajem prošle godine u PIK-u je ostalo raditi njih 177.

Od značajnije imovine koja je još u vlasništvu PIK-a, osim poslovnog sjedišta društva u Krešimirovoj, ostali su još pekarski pogoni na Vežici, no i oni su još prije dvije i pol godine zakaparirani.

Riječ je o još većem nekretninskom »kolaču« nego što su to bili Tonkini pogoni na Škurinjama jer se radi o kompleksu koji se prostire na blizu 14.000 četvornih metara. Pastorčić je još krajem 2020. godine potpisao predugovor o kupoprodaji i uplaćena je kapara od milijun eura.

Istovremeno, u zemljišno-knjižnom izvatku tih nekretnina i dan-danas stoji zabilježba založnog prava radi osiguranja novčane tražbine u korist Plodina, ali u iznosu od dva milijuna eura

Pastorčić je početkom ovog svibnja sazvao izvanrednu Skupštinu dioničara na kojoj se amenovala planirana kupoprodajna transakcija kompleksa Pekare na Vežici i skladišnih prostora Plodina na Kukuljanovu.

Međutim, iz revizorskog izvješća iščitava se kako od ove »prodaje-kupnje« neće biti ništa u ovoj godini, već se sve pomaklo prema prvoj polovini 2024. godine.