Žigman: Mirovinski fondovi nadoknadili gubitak iz 2022.

Osim kamata na kredite, rasle su i kamate na štednju, što je djelomično potaknuto i izdavanjem državnih obveznica i trezorskih zapisa. Izdavanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa je financijski događaj godine nakon uvođenja eura po mišljenju Žigmana.

'Kroz dva procesa 80 tisuća građana dalo je povjerenje upisu državnih obveznica. Dao se aliterativni proizvod na tržištu kapitala štednji i građani su to prepoznali. Upisano je tri milijarde eura, kad se zbroje trezorski zapisi i obveznice. Time je napravljen veliki pomak na tržištu kapitala. Očekujem da će Ministarstvo financija nastaviti i dalje izdavati trezorske zapise i obveznice, najavljena je i aplikacija', rekao je Žigman na HRT-u.

Naglasio je kako su mirovinski fondovi nadoknadili gubitak iz prošle godine i imaju 5 posto čistog prinosa ove godine.

'Fondovi razine A imali su prinos 15 posto što pokazuje slobodnije ulaganje. Vrijednost imovine u obveznim mirovinskim fondovima je preko 20 milijardi eura. Dakle, ove godine preko 2 milijarde eura porasla vrijednost. To je jedan dio uplata, jedan dio zarada koju su ostvarili mirovinski fondovi. Dobrovoljni su negdje na razini od milijardu i 250 milijuna eura, što je zapravo isto jedan značajan iznos kad se govori o dobrovoljnoj štednji uz obveznu', rekao je.

Bilo je dosta kritika posebno vezano za alternativne investicijske fondove.

'Građani nikako ne trebaju biti u strahu. Dakle, to treba reći da građani će od toga imati jako puno koristi od promjene ovog zakona. Promjenom ovog zakona smanjuje se upravljačka naknada, smanjuje se ulazna naknada koja će se postupno ukinuti, čime će hrvatski građani u sljedećih pet godina uštedjeti 20 milijuna eura. Dakle, svi mi koji uplaćujemo, nas preko 2 milijuna, će uštedjeti preko 20 milijuna eura u sljedećih pet godina, zahvaljujući ovom sadašnjem zakonu', rekao je.

Što se tiče alternativnih investicijskih fondova, Žigman kaže kako se radi o investicijskim fondovima u koje mirovinski fondovi mogu i danas ulagati, s time da se ovdje radi o obveznom ulaganju s garancijom države, što znači da oni mogu birati hoće li držati obveznice ili će taj dio do 5% pretvoriti u alternativni investicijski fond, investirati u alternativni investicijski fond koji će imati jamstvo države, čime ste na razini koja omogućuje da mirovinski fondovi u tom dijelu budu sigurni što se tiče te investicije.

'I OECD je u svojim komentarima u pregovorima zapravo rekao da bi trebalo smanjiti izloženost prema obveznicama i tržišnim zapisima. I ovo je zapravo doprinos tome, a da građani imaju sigurnost', dodao je.