Uskoro isplata kamata za narodne obveznice, stiže i novo izdanje

Tako će oni koji su upisali tisuću eura, dobiti prvu isplatu kamata u ožujku - 36 i pol eura, a oni koji su upisali npr. 10 tisuća eura, dobit će 365 eura kamata.

Sličan prinos mogu očekivati u studenom ove godine i oni koji su jesenas kupili trezorske zapise. A prema najavama iz Vlade, ove bi godine, već do kraja ožujka, država mogla izdati i novu narodnu obveznicu. Iako bi, zbog stanja na tržištu, prinos mogao biti malo niži nego prilikom prošlogodišnjih izdanja, i dalje bi trebao biti veći nego što su kamate na štednju u bankama.

Narodna obveznica u ožujku prošle godine izazvala je golem interes građana zbog prinosa od 3,65 posto - znatno višeg od kamata na štednju građana u bankama. Uspješno je bilo i izdanje trezorskih zapisa u studenome, pa nema razloga da se s tom praksom ne nastavi, i to već do kraja ožujka, smatraju u Vladi.

- Razmatramo tu opciju, lani smo od planiranih 500 milijuna eura ulaganja u državne obveznice imali odaziv od oko milijardu i 350 milijuna eura samo od strane građana, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

I ministar financija već odavno najavljuje da će s tom praksom nastaviti i u ovoj godini.

- Istaknuo sam kako ćemo nastaviti s izdanjima, ali ćemo ta izdanja temeljiti na tržišnim principima, dakle nećemo raditi ništa što je neuobičajeno, ništa što je netržišno, a na tržištu svatko može sudjelovati i svojim ulaganjima reći što misli o tim ponudama, rekao je Marko Primorac, ministar financija.

No tržišni su se uvjeti ipak promijenili, kažu burzovni stručnjaci, pa bi prinosi za građane mogli biti malo niži nego kod prošlogodišnjih izdanja.

- Sukladno prilikama na tržištima i aktivnim izdanjima čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, očekujemo raspon prinosa kod sljedeće narodne obveznice oko 3,00 do 3,20 posto, rekao je Niko Maričić, Intercapital Asset Management.

No i takav niži prinos od dosadašnjeg, smatra Maričić, dobra je prilika za investiranje.

- Taj prinos bi i dalje bio atraktivan unatoč tome što je niži u odnosu na prethodna izdanja narodne obveznice i narodnog trezorca iz razloga što su banke najavile smanjenje kamatnih stopa na depozite, pojasnio je Maričić.

Naime, Europska središnja banka najavila je snizivanje kamatne stope u 2024-oj, pa bi njezini potezi najviše određivali daljnja kretanja na financijskim tržištima.

Poslovni i financijski savjetnik Hrvoje Serdarušić slaže se s prognozama da će prinos na nove obveznice biti nešto niži.

- Ja isto očekujem da će prinos na te obveznice biti nešto niži jer je FED uz ECB najavio snižavanje kamatnih stopa, dakle možemo očekivati pad kamatnih stopa i na depozite i na kredite, rekao je Serdarušić za HRT.

Smatra da je bolje da novac, ako je to moguće, ostane unutar države.

Serdarušić vjeruje kako banke neće dizati kamate na štednju.

- Razlog tomu je ono što radi Europska središnja banka. Inflacija se ispuhala i nema potrebe za podizanjem, rekao je Serdarušić.

Naglasio je kako postoji opasnost da država krene u spiralu recesije, te stoga "ne treba gledati samo što ćemo kratkoročno zaraditi".

- Recesija je pred vratima i po mojem mišljenju Europska središnja banka bi trebala krenuti u smanjenje kamatnih stopa jer je ponuda novca dovoljno smanjena, tako da se ekonomija ne bi kontrahirala. Mislim da će tržišni uvjeti biti takvi da će ih natjerati i prije nego što su oni to mislili, rekao je poslovni i financijski savjetnik.

Od 27 država Europske unije u 2023. čak ih je 10 bilježilo gospodarski pad.

- Globalne recesije dolaze iz SAD-a, tamo je još uvijek zelenije nego u Europi. Događanja na Bliskom istoku, zbog kojih transportni troškovi naglo rastu, sigurno će utjecati na nas. Europa je više pogođena ovim događanjima nego SAD, rekao je Serdarušić.

Njemačka je već dulje vrijeme u recesiji, a ona se, kaže Serdarušić, širi dalje.

- Mi smo na rubu pa se to još nije prelilo. Osobna potrošnja u Europi kontinuirano preko godinu dana pada, za razliku od SAD-a gdje raste. Hrvatska je zanimljiva jer mi imamo rast. To je poduprto i dijelom zbog turizma, ali i zbog velikog rasta nenamjenskih kredita i velikih depozita koje imamo kao stanovništvo. Kad pogledate poslovni i potrošački optimizam, istočna Europa u odnosu na zapadnu bolje stoji, rekao je Serdarušić.