U Njemačkoj se sve više krade bakar

Željeznice u Njemačkoj ne stoje dobro. U bliskoj budućnosti morat će obnoviti gotovo cjelokupnu infrastrukturu. Osim toga, željeznica se mora boriti s još jednim problemom koji je također košta bogatstvo - krađom bakra. Samo prošle godine, kako piše list Handelsblat, pretrpjela je štetu od oko 6,6 milijuna eura.

Handelsblat je izračunao da su samo ove godine pogođena 2644 vlaka, što je rezultiralo više od 700 sati kašnjenja, i to samo zato što kriminalci kradu metal sa željeznica. Osim kašnjenja u opskrbnim lancima, mnoge tvrtke ovise o pravovremenim isporukama sirovina ili poluproizvoda jer više nemaju ništa u skladištima, a tu su i stotine tisuća nezadovoljnih putnika i turista.

Ali lopovi ne pljačkaju samo željeznicu. Krađe obojenih metala općenito su u porastu. Na gradilištima, na privatnim zgradama, pa čak i na crkvenim tornjevima, nijedan bakreni dio više nije siguran. Aktualni događaj: Proizvođač bakra u Hamburgu pretrpio je velike gubitke zbog krađe i prijevare. Riječ je o troznamenkastom milijunskom iznosu.

Bakar je vrlo tražen zbog svoje električne vodljivosti. Bolje je samo srebro koje je doduše puno skuplje. Svi električni uređaji, od tostera do električnih automobila, zahtijevaju bakar. Joachim Berlenbach, osnivač i izvršni direktor ERI AG (Earth Resource Investment), iskusan je stručnjak u ovom području. On ne sumnja da će "buduća potražnja za bakrom značajno porasti".

Kao primjer navodi dobivanje električne energije iz energije vjetra.

"Zamislite samo vjetroturbinu koja proizvodi električnu energiju rotirajući bakrenu zavojnicu iznad magnetskog polja. Po megavatu (MW) energije vjetra potrebno vam je pet do devet tona bakra, ovisno o tome je li turbina kopnena ili pučinska", rekao je. objasnio.. Berlenbach.

Siguran je da će potražnja i dalje rasti.

"Da bismo ostvarili ciljeve dekarbonizacije u cilju zaštite i očuvanja okoliša, jednostavno nemamo dovoljno ove kritične sirovine. To često zanemaruju zagovornici energetske tranzicije", istaknuo je.

Odnos ponude i potražnje određuje i cijenu bakra. Berlenbach je za Deutsche Welle (DW) rekao da je ekonomski razvoj u zemljama u razvoju od velike važnosti. Ako se BDP poveća u zemljama poput Kine i Indije, tamo će se povećati i životni standard.

"Vozit će se više automobila, trebat će klima uređaji i graditi kuće s električnim vodovima. Potražnja za energijom, strujom, a samim tim i bakrom, značajno će porasti", istaknuo je.

Njegov institut ERI AG izračunao je da je dosad u povijesti čovječanstva iskopano 700 milijuna tona bakra, a može se “izračunati da će nam približno toliko bakra trebati u sljedećih 30 godina”.

U isto vrijeme, "postaje sve teže pronaći i iskopati nalazišta bakra. Postojeća geološka nalazišta usmjerena su na nekoliko zemalja (npr. Čile, Kongo), gdje geopolitički rizik za rudarske tvrtke nije beznačajan. Te će tvrtke preuzeti visok rizik samo ako je ekonomski isplativo”.

Novine Tagesspiegel citiraju generalnog direktora Udruge njemačkih trgovaca i reciklirača metala (VDM), Ralfa Schmitza, koji je izjavio da je u Njemačkoj postalo teško riješiti se ukradenog obojenog metala, jer se osobni podaci poslovnih partnera bilježi se pri svakoj prodaji. U slučaju većih krađa članovi VDM-a bi bili upozoreni.

"Trgovci dobro znaju što je ukradeno. Poljska ima sustav koji je jednako dobar kao naš u Njemačkoj", rekao je.

Stoga pretpostavlja da kradljivci metala svoj plijen radije prodaju u inozemstvu. Pogotovo jer carina ne može adekvatno kontrolirati takvo kretanje robe.

"Većina materijala više ne ide u Europu. Većina materijala, to je moja teorija, prevozi se u prekomorskim kontejnerima", rekao je Schmitz za Tagesspiegel.

Lopovi ne samo da postaju sve organiziraniji, nego očito i sve nemilosrdniji. Tijekom istrage višemilijunske krađe u Aurubisu, primjerice, prema medijskim izvješćima, službenici su zaplijenili dio ukradene robe, deset vozila, više od 200.000 eura u gotovini i nekoliko komada vatrenog oružja uključujući streljivo.

Stručnjak za sirovine Berlenbach prisjeća se svog vremena u Južnoj Africi.

"Kada sam živio u toj zemlji, problem krađe bakra bio je jednako dramatičan: jednom su cijele telefonske linije u našoj ulici u Johannesburgu bile pokidane", ispričao je.

Unatoč svom iskustvu s krađom bakra u Južnoj Africi, Berlenbach ne može spontano smisliti odgovarajuću zaštitu ili protumjeru da zaustavi lopove. Čini se da poslovni model gusara kod bakra i drugih vrsta obojenih metala metala za sada ima osiguranu budućnost. Jer, kako je za DW rekao Berlenbach, bakrene kablove, nažalost, nema zamjene – to je fizika.ž