Telekomi podigli cijene, kvaka je u indeksaciji

Nakon A1, koji je prvi probio led s poskupljenjima dijela svojih usluga s 1. srpnjem, od početka ovog mjeseca i Telemacha, i HT je ovih dana počeo obavještavati svoje korisnike da će i oni od 1. listopada ove godine početi primjenjivati indeksnu klauzulu te od tog datuma za 5 posto povećati mjesečne naknade fiksnih i mobilnih tarifa, paketa i opcija definiranih njihovim cjenicima.

Prvi račun s novim iznosom naknada korisnici će dobiti u studenom, a za mjesec listopad. Kao utjehu svojim korisnicima, iz HT-a apostrofiraju da je ovo usklađenje od pet posto »znatno niže od prosječne godišnje stope inflacije u 2022. koja je iznosila je 10,8 posto«.

Da je indeksacija manja od službene stope inflacije, istakli su bili i iz A1 Hrvatska, koji je povećao cijene za 8,5 posto, dok kod Telemacha to iznosi 8,3 posto, piše Novi list.

Kad su krajem svibnja iz A1 Hrvatska probili led i najavili dizanje cijena telekomunikacijskih usluga, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ustvrdio je da to »nije dobra odluka«, pozivajući se na ranije dogovore s telekom operaterima prema kojima poskupljenja neće biti. Nakon A1, krenuo je i Telemach, a sada i HT.

Telekom operateri u Hrvatskoj bitku su izvojevali onog trenutka kad su u svoje uvjete poslovanja ugradili nešto što se naziva »indeksnom klauzulom«. Bilo je to početkom ove godine, uz blagoslov regulatora HAKOM-a, ali i Ministarstva gospodarstva koje je zaključilo da to nije u sukobu sa Zakonom o zaštiti potrošača.

Ova indeksna klauzula omogućava im da jednom godišnje usklade cijene sa službenom prosječnom stopom inflacije u državi. Nije riječ ni o čemu neuobičajenom, dapače, u uvjetima visoke inflacije unazad godinu dana sve je prisutnija u ugovornim odnosima diljem EU-a, ali i na domaćem tržištu.

No, ovime su telekom operateri, koji kontinurano posluju s dobiti, priskrbili sebi moćan i dugoročni alat po pitanju formiranja cijena. Za razliku od ove godine, kad je korisnicima bila ostavljena mogućnost da »besplatno« raskinu ugovor bez penala zbog uključivanja nove inflacijske klauzule u opće uvjete poslovanja, pa tako i u postojeće te nove ugovore, sljedeće godine moći će automatski »uskladiti« cijene po osnovi inflacije u državi bez da ikome omoguće raskid ugovora bez penala.

Predsjednica Hrvatske udruge zaštite potrošača (HUZP) Ana Knežević smatra da je uvođenje indeksacijske klauzule stvorilo veliku konfuziju u kojoj se, vjerojatno, korisnici telekom usluga nisu najbolje snašli, a i pitanje jesu li uopće i mogli s obzirom na to da su je svi operateri zatražili, a tako i redom poskupjeli svoje cijene.

– Ovo je samo još jedan od udara u uvjetima već ionako visoke stupe inflacije koju Hrvatska bilježi u odnosu na druge europske i susjedne zemlje, konstatira Knežević.

Podsjeća na to da u HUZP projektom »Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH« od kolovoza redovito prate cijene proizvoda i usluga, no do sada nisu zabilježili nijedno pojeftinjenje. Hrana je poskupjela dvadesetak posto, a cijene i dalje rastu, čak i kod onih namirnica kojima je Vlada ograničila cijenu.

Knežević ukazuje i na to da se i na službenom portalu Ministarstva gospodarstva »Kretanje cijena« jasno iskazuje da više proizvoda poskupljuje nego što ih pojeftinjuje, čak trostruko više. Prema njihovim trenutačnim podacima, pojeftinilo je tek 426 proizvoda, a poskupjelo ih je njih čak 1.262, ističe Knežević.

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i EU-u pale i u lipnju, šesti mjesec zaredom, a Hrvatska je bila među zemljama s najvećim rastom.

Najizrazitiji pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na mjesečnoj razini bilježila je u lipnju Mađarska – za 2,5 posto. Blizu su Bugarska i Latvija gdje su smanjene za 2,4 posto.

Najveći rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda zabilježen je pak u Irskoj, za četiri posto. Slijede Hrvatska i Švedska gdje su bile za 1,3 posto, odnosno za 1,2 posto više nego u svibnju, navodi Eurostat. Lipanjski rast cijena u Hrvatskoj nadovezao se na 1,7-postotno pojeftinjenje u svibnju.

Na godišnjoj su razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u lipnju pale za 3,4 posto u eurozoni i za 2,4 posto u EU-u. Daleko najveći pad cijena zabilježen je u energetskom sektoru, za 16,5 posto u eurozoni i za 14 posto u EU. U svibnju smanjene su za 13,5 odnosno za 10,6 posto.

Najviše su, pak, porasle cijene u sektoru netrajnih potrošačkih dobara – za 8,9 posto u eurozoni i za 9 posto u EU-u. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda bile su u eurozoni i EU-u više oko 2,5 posto nego u prošlogodišnjem lipnju.

Najviše su u lipnju na godišnjoj razini pale cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 17,1 posto. Slijede Belgija i Bugarska gdje su smanjene za 12,4, odnosno 11,4 posto.

Najviše su ponovo porasle u Mađarskoj za 29,5 posto, a slijedi Slovačka s rastom proizvođačkih cijena za 18,2 posto. U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u lipnju bile više za 4,2 posto nego u istom mjesecu lani.

Činjenicu da se poskupljenja u Hrvatskoj nastavljaju iako, prema službenim podacima inflacija usporava, komentirao je jučer i posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića Zvonimir Savić, a posebice činjenicu da su pojedini proizvodi u nekoliko mjeseci poskupjeli i više od sto posto.

Novinari su ga pitali čemu onda uopće Vladina aplikacija koja donosi pregled svih cijena, ako to nije potaknulo trgovce da ih tako snažno ne podižu, a Savić je kazao da je »svrha da građani za više od 200 proizvoda mogu pratiti kretanje cijena i za one koje kupuju često, mogu uspoređivati cijene jesu li pale u usporedbi s drugima«.

– Na rast cijena hrane ne utječemo. To je rezultat niza faktora, ali aplikacija ima svrhu pomoći ljudima da kupuju jeftinije. Vlada je pokazala kako može utjecati na rast cijena.

Cijene hrane bi sigurno bile veće da Vlada nije intervenirala za cijene energenata, uslijedilo je onda pitanje po kojoj logici su cijene hrane rasle kad su rasle i cijene energenata, a sad, kad cijene energenata padaju, cijene hrane i dalje rastu, a Savić je napomenuo da rastu ostali ulazni troškovi i da je Vlada zadnjih godinu dana napravila maksimum, te da su Vladine mjere među najjačima u Europi i da nije tako cijene bi bile i veće. (