Ovce iz Srbije su tražene ne zbog povoljne cijene već kvalitete, ali ih, na žalost, nema onoliko koliko bi ih se moglo prodati stranim kupcima. Kako je objavio portal Makroekonomija.org, Srbija je u 2022. imala 3,1 puta veću vrijednost izvoza ovaca od zajedničke vrijednosti izvoza SAD i Njemačke. U odnosu na 2021. Srbija je prošle godine smanjila vrijednost izvoza ovaca za 9,2%, sa 16 na 14,5 milijuna eura. Svjetski izvoz ovaca smanjen je za 15,9%, te je Srbija povećala udjel u svjetskom izvozu sa oko 1,276% na 1,368%.
Srbija se nalazi na 16. mjestu prema vrijednosti izvoza ovaca. Od zemalja u okruženju veću vrijednost imaju Rumunjska, koja je svjetski lider, i Mađarska koja je na osmom mjestu.
Srbija je, kako je ukazao autor teksta Miroslav Zdravković, prošla dug put kako bi se probila u svjetsku elitu izvoznika ovaca. U 2011. je vrijednost izvoza bila 3,6 milijuna eura i tek u 2012. je došlo do naglog povećanja izvoza na 4,9 miliona. Od 2012. do 2020. je vrijednost izvoza oscilirala, što se dovodi u vezu sa fiskalnom konsolidacijom i ostalim reformama. U 2020. godini, u vrijeme pandemije korona virusa, ostvarena je rekordna vrijednost izvoza od 8,6 milijuna eura, a u 2021. izvoz je bio gotovo udvostručen na 16 milijuna eura. Najveći izvoz ovaca iz Srbije u 2022. bio je u Izrael (5,2 milijuna era) i to je, po pisanju Makroekonomije, rekordna godišnja vrijednost izvoza u ovu zemlju. I izvoz u Crnu Goru je imao rekordnu vrijednost od 3,5 milijuna eura. Pad vrijednosti izvoza u BiH (sa 5,4 na 3,3 milijuna eura) i u Sjevernu Makedoniju (sa 3,5 na 1,1 milijuna eura) utjecao je na pad ukupne vrijednosti, piše magazin Biznis i financije.
Ovce iz Srbije odlazile su povremeno i u Libiju, pa je prošle godine na tom izvozu zarada bila 835.000 eura, a prvi put je registriran i izvoz u Albaniju, za 581.000 eura.
Promatrano količinski, izvoz ovaca smanjen je sa 6.546 tona u 2021. na 4.506 tona u 2022. Ukupno je u 2021. izvezeno 192.023 ovaca iz Srbije, dok je u 2022. broj grla smanjen na 128.526, ali je i dalje bio znatno veći nego 2020. kada je bio manji od 100.000. Izvoznicima je pogodovalo što su prošle godine ovce iz Srbije znatno bile skuplje, jer je prosječno grlo koštalo 83 eura u 2021. a 2022. koštalo je 113 eura. Izraelci su ovce iz Srbije po grlu plaćali 124 eura u 2021. i 150 eura u 2022. Izvozna cijena je skočila sa 2.438 eura po toni u 2021. na 3.216 u 2022. godini, što je, kako je naveo Zdravković, u skladu sa globalnim kretanjima cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Ovce iz Srbije lako bi našle kupce do velikog broja zemalja, a prije svega arapskih, ali nema dovoljne i organizirane proizvodnje. Ovčarski fond u Srbiji u posljednjih šest desetljeća je smanjen više od tri puta, nema potrebnih reprodukcijski ovčarskih centara, a više od 90% grla su kod malih uzgačivaja, uglavnom za njihove potrebe. Dodatni problem je što su veliki kombinati u kojima je bilo i po desetak tisuća ovaca propali, a privatne firme koje su ih kupile počele su da se bave drugim poslom.
Svjetla točka u statistici stočnog fonda je što je u prošloj godini, u odnosu na 2021. broj ovaca povećan za 1,5%, dok je broj goveda smanjen za 6,9%, svinja za 7%, koza za 1,7% i peradi za 3,5%. U odnosu na desetogodišnji prosjek (2012–2021), ukupan broj goveda manji je za 11%, svinja za 11,9%, koza za 6,3% i živine za 10,7%, a veći je broj ovaca za 1,9%.
U Srbiji 75 posto teritorija čine brdsko-planinska područja, idealna za razvoj ovčarstva. Prednost ruralnih područja je, kako tvrde stručnjaci, što tu mogu da se uzgajaju autohtone sort kao što su pirotska, svrljiška, sjenička, krvovirska, i da se, zbog očuvanog prirodnog ambijenta, organizira proizvodnja slična organskoj. Međutim, u tim područjima danas su isključivo staračka domaćinstva i nema se tko baviti ovom proizvodnjom. Trenutno je više stada ovaca u Vojvodini nego u pirotskom kraju ili na Pešterskoj visoravni.
