Srpska maloprodaja na najvišoj razini u devetnaest godina

"Stvarna vrijednost prometa robe u trgovini na malo u prosincu 2023. godine dosegla je najvišu razinu od kada se na ovaj način mjeri, jer raspoloživa serija podataka počinje od siječnja 2005. godine. No vjerojatno ne bismo pogriješili ako kažemo da je prosinac prošle godine bio mjesec s najvećim realno registriranim trgovinskim prometom u prethodna tri i pol desetljeća", kaže Ivan Nikolić, autor publikacije.

Kako objašnjava, razlog za ovaj podatak je sezonski faktor, točnije blagdanski šoping, dolazak turista, naših ljudi iz inozemstva, u kombinaciji s padom inflacije, prenosi Politika.

Vrijednost robnog prometa u prosincu 2023. veća je u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 9,8 posto. Inflacija je dijelom poništila taj rast, pa je realni promet u ovom razdoblju porastao za 3,6 posto. Uz usporavanje inflacije međugodišnji realni promet u trgovini na malo vratio se u pozitivnu zonu tijekom studenog i prosinca. Usporedi li se cijela 2023. godina s prethodnom 2022. godinom, realni promet robe u trgovini na malo i dalje je manji za 1,9 posto. S druge strane, važna je činjenica da je nakon niza od četrnaest uzastopnih mjeseci, u listopadu, studenom i prosincu 2023. godine, vrijednost indeksa realnog prometa konačno premašila prosječnu vrijednost realnog prometa iz prethodne godine.

Unatoč nešto nižoj inflaciji, pojedine europske zemlje trenutačno bilježe znatno oštriji pad standarda građana mjerenog realnim prometom u robnoj razmjeni, navodi Nikolić.

Pad realnog prometa u trgovini na malo na međugodišnjoj razini u prosincu je u eurozoni iznosio 0,8 posto. Štoviše, u Sloveniji je realni promet u prosincu manji za nevjerojatnih 15 posto, u Estoniji 4,2 posto, Belgiji 3,4 posto, Njemačkoj i Austriji 1,8 posto te 2,8 posto.

Promatra li se promet u Srbiji prema osnovnim agregatima Klasifikacije djelatnosti, u razdoblju siječanj – prosinac 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. nominalni pad vrijednosti bilježi promet motornih goriva od 3,9 posto, dok je u stalnim cijenama pad u rasponu od 2,8 do 0,8 posto zabilježen u svim promatranim skupinama.

Najveći rast bilježi se u prometu hrane, pića i duhana, a najmanji u prometu neprehrambenih proizvoda, osim motornih goriva. S druge strane, promatrano zasebno, u prosincu 2023. sve su robne grupe konačno dosegle realnu vrijednost prometa iz prosinca 2022. U studenom to nije bio slučaj s realnim međugodišnjim prometom motornih goriva.

I u studenom i u prosincu 2023. Srbija je imala višu međugodišnju inflaciju od prosjeka Europske unije, a nižu međugodišnju inflaciju samo od jedne članice Unije, a to je Češka. U studenom i prosincu 2023. godine međugodišnja inflacija, prema konceptu harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, u Srbiji je iznosila 7,9 odnosno 7,5 posto, u Europskoj uniji 3,1 odnosno 3,4 posto, a u Češkoj osam i 7,6 posto.