Snižavanje kamatnih stopa ECB-a realno očekivati ovog ljeta

Zbog uvođenja eura i velike likvidnosti hrvatskih banaka, kod nas je rast kamatnih stopa na kredite bio mnogo blaži nego u drugim europskim zemljama.

U središnjem Dnevniku HTV-a gostovao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.

Rekao je da članovi Upravnog vijeća žele biti sigurni da će se inflacija pravovremeno spustiti na ciljanu razinu, odnosno na 2 posto.

- Vidimo vrlo jasne dezinflacijske procese, spuštanje stopa inflacije, međutim inflacija je još uvijek postojana u segmentu usluga. Ona se praktički ne smanjuje i to je vezano s još uvijek vrlo snažnim rastom plaća. Vidimo da plaće snažno rastu kod nas, ali nismo mi nekakva iznimka. I u drugim članicama euro područja plaće snažno rastu i to gura na više, odnosno drži na jednoj stabilnoj povišenoj razini inflaciju usluga. Rekao bih da članovi upravnog vijeća hoće vidjeti da se rast plaća postupno usporava, da profiti poduzeća koji su u 2022. značajno pridonijeli rastu inflacije, također apsorbiraju dio toga rasta troškova rada i da se onda ukupna inflacija približava ciljanoj razini.

Na pitanje je li turistička sezona faktor rizika za inflaciju rekao je da je.

- Tekuća inflacija, ako gledamo promjenu cijene u zadnjih šest mjeseci, u zadnja tri mjeseca u odnosu na prethodna tri, pa to onda podignemo na godišnju razinu, ona je ispod 1%. Znači, rast cijena je vrlo prigušen trenutno. Mi vidimo da su cijene narasle u odnosu na one prije dvije-tri godine, ali one trenutno ne rastu snažno. Ovih 4,8% to je uglavnom posljedica onoga što se dogodilo prošlo ljeto. Znači, kada su cijene rasle puno snažnije nego što je to sezonski uobičajeno. Znači, jedna jako dobra turistička sezona sigurno nosi nekakav rizik. To je rizik za inflaciju. Mi očekujemo spuštanje prosječne stope na nekih 3,5% u ovoj godini, ali ona bi se mogla do ljeta, do jeseni spustiti na 3%, čak i ispod toga, istaknuo je.

Osvrnuo se i na to kako će se snižavanje kamatnih stopa referirati na kamate na kredita.

- U Hrvatskoj kamatne stope nisu znatno porasle na postojeće kredite ni kada su se ključne kamatne stope podizale. Kod NRS je to jasno, NRS se nije dizao praktički do nedavno. A kod Euribora su te kamatne stope bile na razini zakonskog ograničenja. Tako da kad se počnu ključne kamatne stope spuštati, Euribor je već počeo reagirati, 600-mjesečni Euribor je danas niži nego što je bio prije 2-3 mjeseca, međutim neće doći do smanjenja kamatnih stopa na postojeće kredite, one će lagano porasti i za one kredite vezane za NRS, i za one vezane uz Euribor, zato što bi one bile puno veće da nema tog zakonskog ograničenja. To je vrlo blagi će biti porast, svemo onome što vidimo, taj rast NRS-a nije snažan, zato što naši građani vrlo sporo oročavaju, prenose sredstva sa svojih transakcijskih računa, sa depozita na tekućim računima na oročenje, i onda to usporava rast NRS-a. I sve manje i manje su skloni nositi svoje sredstva u one banke koje nude najviše kamatne stope od njihovih.

Na pitanje hoće li Hrvatska ikada doći u situaciju da će kamate na stambene kredite biti oko 1,5% Šošić je rekao kako je vrlo lako moguće da ni one zemlje u kojima su kamatne stope bile tako niske, neće ponovo doći u takvu situaciju.

Na primjeru kredita od 150 tisuća eura ugovorenog na 20 godina potkraj 2021., možemo vidjeti rast mjesečnih anuiteta za građane. Tako su do kraja 2023. anuiteti u Italiji porasli za 189 eura, u Njemačkoj za 164, u Sloveniji 160, Austriji 136 eura, dok je rast u Hrvatskoj bio mnogo manji, 82 eura.

Europska središnja banka svoju politiku povećavanja kamatnih stopa zaustavila je u rujnu prošle godine. Od tada su kamatne stope na istim, visokim razinama, a kada će ih početi smanjivati, ovisit će o brzini obuzdavanja inflacije.

- Naše buduće odluke o ključnim kamatnim stopama bit će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Ovisit će o ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, rekla je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke.

Snižavanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke očekuje se u ljetnim mjesecima. Postupno bi onda, i s vremenskim pomakom od nekoliko mjeseci, trebale početi padati i kamatne stope u Hrvatskoj. No teško je procijeniti kada će to biti.

- Treba reći da je u Hrvatskoj potražnja za kreditima zbog gospodarskog rasta i rasta plaća dosta jaka što sprječava da već sada padaju kamatne stope. Ono što primjećujemo u zadnja dva mjeseca, gdje je građevinarstvo u krizi, gdje padaju cijene nekretnina, gdje ljudi ne uzimaju kredite, krenula je ne samo stabilizacija nego i prvi blagi pad na stambene kredite, rekao je Velimir Šonje, ekonomski analitičar, Arhivanalitika.

Budući pad kamatnih stopa osjetit će s vremenom oni koji budu dizali nove kredite, ali i oni koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama vezanim uz euribor. Građani koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama vezanim uz NRS, mogu pak očekivati njihov blagi rast u ovoj godini.

- Ako govorimo o stambenim kreditima, ona trećina koja ima promjenjivu kamatnu stopu, u biti još uvijek je velika većina u NRS-u, oni će osjetit u drugoj polovici ove godine, ali puno blažem intezitetu nego što je to bilo u Zapadnoj Europi gdje je velika većina bila na promjenjivoj kamatnoj stopi i vezani su uz euribor i imali su stvarno značajne poraste kamatnih stopa, rekla je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

O brzini i oštrini snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke ovisit će i daljnja kretanja na tržištima kapitala. Jer snižavati bi se mogle i kamate uz koje će se zaduživati države, pa tako i Hrvatska. Prinosi za neka buduća izdanja obveznica i trezorskih zapisa mogli bi biti niži od onih koje su građani dobili za dosadašnje narodne obveznice i trezorske zapise.