Ruska rublja na najnižoj razini od prvih dana rata u Ukrajini

Dolar je jutros vrijedio 101 rublju, pa se nastavlja pad vrijednosti ruske valute veći od 25 posto u odnosu na početak godine.

To je najniža vrijednost rublje u gotovo 17 mjeseci.

Ekonomski savjetnik predsjednika Vladimira Putina, Maksim Oreškin, danas je u autorskom tekstu za državnu novinsku agenciju Tass za slabu rublju okrivio "labavu monetarnu politiku".

Oreškin je tvrdio da je jaka rublja u interesu ruskog gospodarstva, a da slaba valuta "komplicira restrukturiranje gospodarstva i negativno utječe na stvarne prihode ljudi".

Prema njegovim riječima, ruska središnja banka ima "sve potrebne alate" za stabilizaciju tečaja i očekuje normalizaciju.

Ruska središnja banka održava plivajući tečaj jer "omogućuje ekonomiji da se učinkovito prilagodi promjenjivim vanjskim uvjetima", rekao je zamjenik guvernera banke Aleksej Zabotkin novinarima prošlog petka.

Analitičari kažu da je slabljenje rublje potaknuto povećanom vojnom potrošnjom, što je dovelo do porasta uvoza, kao i pada izvoza, posebice nafte i prirodnog plina.

Kada je veći uvoz, a manji izvoz, dolazi do smanjenja trgovinskog suficita, što obično opterećuje valutu zemlje.

Ruska ekonomija sada radi "na raznim vrstama vladinih naloga povezanih s ratom, kao što su tekstilna poduzeća, farmaceutska i prehrambena industrija", rekla je Alexandra Prokopenko, iz Carnegie Russia Euroazijskog centra, bivša dužnosnica ruske središnje banke.

Okretanje cijele ekonomije na ratnu nogu ne samo da povećava uvoz, već i povećava izglede za pogoršanje inflacije, rekao je Prokopenko.

Kako bi smanjila takvu mogućnost, središnja je banka prošli tjedan najavila da do kraja godine neće kupovati devize na domaćem tržištu.

Središnja banka podigla je ključne kamatne stope za nevjerojatnih jedan posto u srpnju, rekavši da se očekuje da će inflacija nastaviti rasti i da pad rublje povećava rizik. Zabotkin je nagovijestio da bi temeljna kamata - sada 8,5 posto - mogla biti ponovno povećana 15. rujna.

Zabotkin je u petak rekao da su međunarodne sankcije prekinule značajnu količinu uvoza u Rusiju, pridonoseći padu rublje, ali je odbacio nagađanja da je za to također kriv bijeg kapitala iz Rusije.