Podravka i Končar najveći ovogodišnji dobitnici na Zagrebačkoj burzi

No, oni koji su u posljednjih godinu dana kupili dionice nekih od najvećih hrvatskih kompanija, mogli su ostvariti više nego dobru zaradu. Na primjer, dionica Podravke još početkom lipnja imala je cijenu od oko 100 eura, da bi tijekom ovog tjedna dosegnula ovogodišnji vrhunac od čak 140 eura.

Đivo Pulitika, fond manager iz investicijske kuće ICAM kaže za N1 televiziju da je ova godina, do sada bila jako dobra za dionička tržišta.

“Nije to slučaj samo u Hrvatskoj – na primjer, ove godine je američki S&P 500 zabilježio rast od 15 posto, jednako kao i njemački DAX. Slična je situacija i u našoj regiji – Slovenija je rasla 15 posto, Rumunjska 12 posto, a Grčka čak 42 posto. Hrvatski CROBEX je s rastom od 23,5 posto izjednačen s poljskim indeksom WIG20”, kaže Pulitika.

Objašnjava da je na ovakva kretanja utjecalo to što je ekonomska aktivnost bila bolja nego što se ranije očekivalo – mnogi analitičari su zazivali recesiju već ove godine, a smanjeni su rizici vezani uz geopolitiku i cijene energije.

Pulitika podsjeća da na kretanje glavnog dioničkog veliki utjecaj imaju tri dionice – Podravka, Končar i Zagrebačka banka koje imaju po desetak posto u indeksu, što znači da zajedno čine trećinu cijelog CROBEX-a.

“Ove godine je Podravka porasla preko 60 posto, čini se dobrim dijelom zbog toga što Mesna industrija Pivac kupuje dionice – čak su jučer objavili da su prešli 5 posto njihovog ukupnog broja. Zagrebačka banka je ove godine isplatila rekordnu dividendu koja je činila 20 posto cijene s početka godine. Cijena je, isključujući dividendu, narasla za još 50 posto, vjerojatno zbog nade da će dividendni prinos ostati visok i u sljedećim godinama, pogotovo uzimajući u obzir rast kamatnih stopa od kojih banke profitiraju jer još nisu počele značajnije podizati stope na depozite”, pojašnjava Pulitika.

Što se tiče porasta Končara, koji je ove godine rastao za oko 50 posto, kaže da su kod njega razlozi rasta manje očiti. “Vjerojatno se on može pripisati kombinaciji nešto boljih rezultata i trenutnoj popularnosti među investitorima. Naime, kao i puno drugih segmenata života i dioničko tržište u Hrvatskoj ima svoje influencere koji su ove godine zagovarali Končar. Također utjecala je i niska likvidnosti dionice – svatko tko želi uložiti nešto viši iznos mora podići cijenu”, smatra Pulitika.

Prije otprilike dvije godine na burzi su izlistane dionice hrvatske IT kompanije Span, koja je također jedna od sastavnica CROBEX-a.

“Zahvaljujući svojim rezultatima i popularnosti kao jedina IT kompanija u CROBEX-u ove cijena dionice Spana rasla je 80 posto . Međutim, udio Spana u indeksu je oko 5 posto, što znači da je njegov utjecaj na indeks zasad ograničen”, kaže Pulitika.

S obzirom na prilično snažan rast cijena dionica, postavlja se pitanje je li se tržište pregrijalo, odnosno jesu li kompanije precijenjene.

“CROBEX je zapravo dosta zanimljiv kad ga se uspoređuje s drugim indeksima. S jedne strane, po nekim pokazateljima može izgledati skupo. Odnos cijene i zarade (P/E koeficijent) mu je otprilike 18, što je ispod američkog S&P 500 (21), ali iznad razvijenih europskih tržišta (oko 11) ili naše regije (ispod 10). Dividendni prinos mu je obično između 2 i 3 posto, što je otprilike na razini razvijenih europskih tržišta i nešto više od SAD-a, ali i niže od ostatka naše regije. Slovenija i Rumunjska, na primjer, imaju oko 8 posto”, pojašnjava Pulitika.

Smatra da su kompanije sastavnice CROBEX-a fundamentalno prilično jake. “Zaduženost je na jako niskim razinama, a neke od sastavnica, kao što su Hrvatski telekom ili Adris, čak imaju tolike neto novčane pozicije da one čine značajan dio njihove tržišne kapitalizacije. U slučaju neke krize na tržištu, takva situacija bi im mogla ići i u prilog jer bi se, dok se konkurenti bore s otplatama dugova i spašavanjem poslovanja, mogli fokusirati na širenje tržišnog udjela i preuzimanja”, kaže.

Ipak, prometi koji se danas ostvaruju na Zagrebačkoj burzi nisu ni blizu onima od prije desetljeće i pol.

“Prosječan dnevni promet na ZSE u prvih šest mjeseci 2023. je bio malo iznad milijun eura. Riječ je zapravo o padu za nekih trećinu u odnosu na prvu polugodište prošle godine, ali imajmo na umu da je početak 2022. bio obilježen volatilnošću i nešto većim prometom povezanim s početkom rata u Ukrajini. U svakom slučaju nema smisla razgovarati je li neke godine promet par desetaka posto veći ili manji jer je iznos stvarno jako skroman i, kroz dulji period, zapravo uglavnom stabilan. Usporedimo li godišnji promet s brojem stanovnika u Hrvatskoj, ispada da se godišnje na burzi protrguje oko 60 eura po osobi – u stvarnosti zapravo većinu prometa čine fondovi). Možemo se složiti – gotovo beznačajan iznos za prosječnog Hrvata”, zaključuje Pulitika.