Nestašica lijekova: Najgore tek dolazi

To je tek kap u moru nestašica lijekova, koja se intenzivirala od prošle jeseni, otkada sve češće tražimo zamjenske antibiotike, lijekove za hipertenziju, kolesterol, pa čak i za onkološke i psihičke bolesti.

Da je problem s opskrbom lijekovima itekako prisutan govore podaci da smo 2019. imali 234 nestašice lijeka, 2020. 199, 2021. 165, a prošle godine čak 350.

Iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) potvrđuju da je, što se tiče lijekova široke potrošnje, trenutačno nestašica različitih lijekova za kronična stanja kao što su antihipertenzivi i antibiotici, piše Jutarnji list.

Vezano uz antibiotike koje koriste djeca, vlada nestašica sirupa Klavocin i Sumamed, no dostupni su zamjenski lijekovi s istom djelatnom tvari ili iz iste terapijske skupine.

- Trenutačnim nestašicama najviše su pogođene respiratorne infekcije, što je povezano s naglim porastom potražnje lijekova za tu skupinu bolesti. Međutim, za sve lijekove koji su trenutačno u nestašici osigurani su zamjenski lijekovi - navode iz HALMED-a. Pojašnjavaju da su to najčešće drugi lijekovi s istom namjenom koji su dostupni na našem tržištu ili lijekovi koji se nabavljaju preraspodjelom zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice Europske unije.

Prilikom zaprimanja prijave nestašice lijeka HALMED evaluira njezinu kritičnost kroz dva ključna parametra: terapijska primjena lijeka - odobrene indikacije, rizik od izostanka liječenja i dostupnost alternativnih opcija liječenja - druge jačine/formulacije istog lijeka, generička supstitucija, terapijska supstitucija.

Jerko Jakšić, predsjednik Udruge proizvođača lijekova (HUP), kaže da je nestašica lijekova trajno nesvršeno vrijeme, a počela je prošle godine i ne očekuje se skoro rješenje.

Činjenica je, kaže, da je trenutačno stabilno, ali samo zato što polako prestaju sezone prehlada, kada je veća potražnja za antibioticima i drugim lijekovima koji se više koriste u zimskom periodu.

- No, najesen možemo očekivati intenzivne probleme, a jedan od najvećih su cijene. Kada imate antibiotik s cijenom ispod eura ili kada upalu pluća liječite s tom cijenom, jasno je da je proizvođačima to neisplativo - kaže Jakšić i upozorava da ćemo imati problema s bolestima koje antibiotik rješava bez problema, a bez te terapije mogu biti kobne za čovjeka.

- Primjerice, streptokok se kod djece jednostavno liječi, ali ako nema lijeka, znamo što se može dogoditi - kaže Jakšić i napominje da je u zadnjih deset godina s tržišta nestalo čak 40 posto različitih antibiotika.

Osim toga, problem je povremeno i s lijekovima za onkološke bolesnike, kao i s lijekovima za kardiovaskularne bolesti i hipertenziju.

Trenutačno, kaže Jakšić, najveće probleme imaju liječnici obiteljske medicine i pedijatri koji su u izazovu pronalaska pojedinih lijekova za pacijente.

- Upravo zato, kako bi se osigurale, pojedine zemlje, poput Njemačke i Portugala, podižu cijene koje njihove države plaćaju za te jeftine lijekove kako bi ih uspjeli nabaviti - kaže Jakšić i dodaje kako se s Ministarstvom zdravstva trenutačno pregovara upravo na tu temu.