Navodnjavanje bi do 2030. trebalo obuhvatiti 50 tisuća hektara

Rekla je to predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir nedavno na konferencije "Vode 2023" kojoj je nazočila kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića.

Petir je rekla kako u Hrvatskoj mogućnost priključenja na sustave javne vodoopskrbe ima 94 % stanovništva, a ostali se vodom opskrbljuju iz bunara ili lokalnih vodovoda, što može biti rizik za zdravlje građana, piše Glas Slavonije.

"Bolji pristup vodi za ljudsku potrošnju cjelokupnom stanovništvu, a pogotovo marginaliziranim skupinama, što je i obveza s ciljevima UN-a za održivi razvoj, može se omogućiti kroz sustav javnih slavina postavljenih u javnom prostoru, upravama, zgradama te u ugostiteljstvu, zato pozivam sve ugostitelje i hotelijere da u svojim objektima gostima nude vodu iz slavine besplatno", rekla je Petir.

Podsjetila je kako se u Hrvatskoj intenzivno radi na izgradnji sustava javne vodoopskrbe i odvodnje i naglasila kako je u pripremi 60 aglomeracijskih projekata u vrijednosti od 3,45 milijardi eura, od kojih su dvije milijarde EU sredstava.

S namjerom podizanja energetske učinkovitosti, istaknula je Petir, potiče se solarizacija sustava javne vodoopskrbe i odvodnje kako bi se smanjili troškovi poslovanja pružatelja vodnih usluga, a odobreno je 79 prijava za 256 lokacija.

Petir je upozorila da Hrvatska bilježi još uvijek visoke gubitke vode koji iznose oko 50 % te je cilj da se oni smanje na 20 %. Kao primjer je navela Izrael, koji u javnoj vodoopskrbi bilježi gubitke od samo 3 %.

Već duže se raspravlja o tome da bi se gubici vode smanjili kada bi isporučitelji plaćali cijenu zahvaćene umjesto isporučene vode, o čemu je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja već donio odluku, ali je njezina primjena odgođena zbog porasta troškova električne energije i inflacije.

"Pravovremenom reakcijom Vlade RH, koja je ograničila cijene energenata, pripomoglo se održivosti poslovanja komunalnih poduzeća i isporučitelja", rekla je Petir i dodala da je Vlada RH osigurala 25 milijuna eura za pružatelje vodnih usluga kako bi se smanjio utjecaj rasta cijene energenata, pa je time i otklonjen razlog za povećanje cijene vode.

Ipak, promjene tarifa cijena vodnih usluga, evidentirane su kod 34 isporučitelja vodnih usluga od 158 aktivnih subjekata i Vijeće za vodne usluge ispituje opravdanost povećanja cijena vodnih usluga te detaljno sagledava financijske izvještaje svih isporučitelja vodnih usluga.

"Iako Hrvatska obiluje obnovljivim zalihama podzemnih voda, te je po broju stanovnika prva u Europi, prioritet je očuvati taj resurs kako nam neracionalno korištenje vode u budućnosti ne bi postalo prepreka razvoju", rekla je Marijana Petir otvarajući konferenciju "Vode 2023".

Marijana Petir sudjelovala je i u panelu posvećenom navodnjavanju u kojem je ključno pitanje bilo zašto Hrvatska ima malo površina pod navodnjavanjem.

- Zakonom o poljoprivrednom zemljištu predviđeno je dodatno bodovanje za poljoprivrednike koji koriste sustave navodnjavanja te je ograničeno usitnjavanje poljoprivrednih površina obuhvaćenih sustavom navodnjavanja ili planovima navodnjavanja - rekla je Petir.

Istaknula je kako bi 500.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj moglo imati koristi od navodnjavanja, a do sada je 21 000 ha pod navodnjavanjem, dok je Strategijom poljoprivrede predviđeno da će do 2030. godine pod navodnjavanjem biti 50 000 ha.

Petir je istaknula da trebamo biti ambiciozniji jer navodnjavanje nije samo borba protiv suše, nego stvaranje optimalnog režima vode u tlu i dok cijene hrane rastu, moramo težiti povećanju vlastite proizvodnje i ulagati u dohodovnije kulture, u čemu nam navodnjavanje može pomoći.