Europske zračne luke još uvijek ispod predpandemijske razine

U Sloveniji je u prvih šest mjeseci ove godine bilo 37,7 posto manje zračnih putnika nego u istom razdoblju pretpandemijske 2019. godine, pokazuju izračuni udruženja europskih operatera zračnih luka ACI Europe. To je najveći pad među europskim zemljama, isključujući Ukrajinu.

S druge strane, najveći, 105,1 postotni rast broja putnika u zračnom prometu u ovom je razdoblju zabilježila Albanija.

U odnosu na prvo polugodište 2019. godine, tržište Kosova bilježi rast broja putnika u zračnom prometu od 44 posto, Srbije 25,8 posto, Makedonije 15 posto i Hrvatske 2,6 posto. U Crnoj Gori taj broj smanjen je za 0,3 posto. Većina zračnih luka u zapadnoj Europi zaostaje za brojkama prije korone.

U odnosu na prvih šest mjeseci 2022. broj putnika u zračnim lukama u Europi porastao je za 28,3 posto. Rast je usporio na 16,3 posto u drugom tromjesečju, nakon 49 posto u prvom tromjesečju, jer su ograničenja vezana uz Covid-19 u zračnom prometu uglavnom ukinuta prošlog travnja.

"Promet putnika ponovno je ojačao u posljednjih šest mjeseci i sve je bliže potpunom oporavku", komentirao je Olivier Jankovec, generalni direktor ACI Europe, u poruci objavljenoj na stranicama udruge. Kako je dodao, značajne su razlike između pojedinih europskih zračnih luka, a više od polovice njih još uvijek ne dostiže broj putnika od prije pandemije. Uzroke je, među ostalim, pripisao posljedicama rata u Ukrajini.

Londonska zračna luka Heathrow bila je najprometnija u Europi između siječnja i lipnja. Opslužio je 37 milijuna putnika. Slijedi glavna istanbulska zračna luka s 35,6 milijuna putnika, a slijede pariški Charles de Gaulle, Amsterdam, Madrid, Frankfurt, Barcelona, londonski Gatwick, rimski Fiumicino i istanbulska Sabiha Gocken.

Ministarstvo infrastrukture također priznaje da je stanje zračne povezanosti u Sloveniji još uvijek izrazito loše u usporedbi s oporavkom zračnog prometa drugdje u svijetu. “Unatoč činjenici da su određene linije vraćene, nažalost nisu uspostavljene odgovarajućom frekvencijom tjednog broja letova i odgovarajućim rasporedom. Cijene avio karata također su iznadprosječne zbog monopolističkog položaja prijevoznika na linijama iz Ljubljane i nedovoljne ponude slobodnih mjesta”, objavili su prije nekoliko dana.

Ministarstvo je u travnju ove godine objavilo javni natječaj za veću zračnu povezanost Slovenije, na prvi rok pristigle su dvije ponude, a na drugi jedna. Do sada su potpisali jedan ugovor i to s Luxairom koji će sredinom rujna uspostaviti izravnu zračnu vezu između Luksemburga i Ljubljane. U međuvremenu, u lipnju, Vlada se upoznala sa studijama o zračnoj povezanosti Slovenije i njezinim gospodarskim učincima te je zadužila Ministarstvo infrastrukture da nastavi postupke za iznalaženje rješenja za poboljšanje zračne povezanosti.