Otprilike jedna od pet od 75 središnjih banaka koje je ispitao londonski think-tank OMFIF predviđa povećanje udjela u eurima u sljedeće dvije godine, pokazalo je nedavno objavljeno izvješće za 2023. godinu.
Dok je 7% izgledalo kao smanjenje udjela u eurima, neto potražnja bila je veća nego za bilo koju drugu valutu tijekom tog razdoblja i skok u odnosu na ankete upravitelja rezervama iz 2021. i 2022. koji kontroliraju gotovo 5 trilijuna dolara.
Promjene mogu potrajati godinama. Dolar, koji čini 60% globalnih rezervi naspram 20% eura, neće izgubiti svoju krunu preko noći. Ipak, pozitivniji izgledi za euro govore o značajnim promjenama koje se događaju.
Za početak, izlazak Europske središnje banke s negativnih kamatnih stopa 2022. doveo je do povećanja prinosa na državne obveznice europodručja nakon gotovo desetljeća ispod 0%, a trebali bi ostati visoki čak i dok se približavaju smanjenja stopa.
Njemački 10-godišnji Bund prinos ostao je iznad 1,9% od kraja 2022.
"Sada euro ima pozitivan prinos, (upravitelji rezervi) nastoje povećati svoju alokaciju valute za euro, a posebno za dolar", rekao je Taylor Pearce, viši ekonomist OMFIF-a za Reuters.
"Za neke središnje banke, budući da euro nije ništa donosio, držale su veći udio dolara, a posebno državnih obveznica denominiranih u dolarima."
Poljska središnja banka, u čijim rezervama dominira imovina denominirana u dolarima i eurima, rekla je za Reuters da iako nije komentirala promjene rezervi, "srednjoročni očekivani prinosi za državne obveznice europodručja znatno su se poboljšali, što svakako povećava privlačnost klasa imovine".
Rumunjska je rekla da planira zadržati ciljani udio eura u svojim rezervama na 40-75%; trenutni udio je oko 59%.
Dok su energetski šok i rat u Europi naškodili euru, rivalstvo Sjedinjenih Država s Kinom i posljedice ruskog rata u Ukrajini potaknuli su razgovore o diversifikaciji od dolara.
Sjedinjene Države, Europa i drugi zamrznuli su oko 300 milijardi dolara ruske imovine nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu, što je potaknulo analitičare u Kini da procijene kako bi to moglo ublažiti gubitak pristupa dolarima.
Nekoliko bi valuta, uključujući euro, moglo imati koristi od dedolarizacije.
Anketa OMFIF-a pokazala je da neto 13% upravitelja rezervama planira držati više kineskih juana u sljedeće dvije godine, iako je to pad s više od 30% u 2022.
Udio dolara u ukupnim deviznim rezervama pao je na 59% u 2023. s oko 72% u 2000., pokazuju podaci MMF-a. Udio juana malo je porastao.
