Dolarov indeks oslabio; u fokusu ECB i BOE

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najvažnijih svjetskih valuta, oko podneva se tako kretao na 96,266 bodova, kliznuvši 0,25 posto u odnosu na zatvaranje tržišta dan ranije.

Euro je pritom ojačao prema dolaru 0,23 posto, na 1,1311 dolara, uoči današnje sjednice Europske središnje banke s koje investitori čekaju daljnje smjernice u vezi poticaja. I funta je ojačala prema dolaru, u očekivanju sjednice britanske središnje banke BoE, za 0,14 posto u odnosu na završetak trgovanja dan ranije, te se njome oko podneva trgovalo po 1,3281 dolara.

Dolar je istodobno ojačao gotovo 0,1 posto prema jenu, na 114,12 jena.

U srijedu je američki Fed objavio da će u ožujku iduće godine privesti kraju program kupnji obveznica uveden zbog pandemije i time utrti put očekivanom povećanju kamatnih stopa u tri navrata u 2022. godini. Dolar je nakon tih poruka nakratko dosegnuo najvišu razinu prema košarici valuta u zadnja tri tjedna.

Nakon Feda, u fokusu investitora sada su današnje sjednice ECB-a i BOE-a, s kojih investitori čekaju smjernice u vezi budućih poteza u monetarnoj politici.

"Fed je, dakle, spreman za akciju, a zanima me što će ECB poručiti s današnje sjednice. Sudionici tržišta danas ne očekuju mnogo, a euru bi značajan vjetar u leđa mogao pružiti svaki i najmanji nagovještaj zaoštravanja monetarne politike”, rekao je Moritz Paysen, valutni trgovac u Berenbergu.

Od važnih gospodarskih pokazatelja izdvaja se izvješće londonske istraživačke tvrtke Markit o indeksu menadžera nabave (PMI) za eurozonu, koje je pokazalo da je rast aktivnosti u prosincu usporio više nego se očekivalo jer su nova ograničenja uvedena zbog širenja omikron varijante koronavirusa zakočila oporavak u ključnom uslužnom sektoru.

Preliminarni PMI, koji obuhvaća proizvodni i uslužni sektor i dobar je pokazatelj ukupnog stanja gospodarstva, u prosincu je tako kliznuo za dva boda u odnosu na mjesec ranije, na 53,4 boda, što je njegova najniža razina od ožujka. Odgovarajući PMI za uslužni sektor pritom je kliznuo za 2,6 bodova, na 53,3 boda, najnižu razinu u osam mjeseci.

Investitori su pratili i odluke drugih središnjih banaka, uključujući švicarsku središnju banku koja je na današnjoj sjednici zadržala ključnu kamatnu stopu na minus 0,75 posto, unatoč jačanju inflacije i tečaju franka blizu najviših razina od srpnja 2015. godine.

U fokusu im je bila i odluka norveške središnje banke, koja je uglavnom očekivano podigla ključnu kamatnu stopu, po drugi put u tri mjeseca te najavila da će ih vjerojatno nastaviti podizati iduće godine, premda će to ovisiti o utjecaju rasta broja novozaraženih i širenju omikron varijante virusa.