Bežovan ističe dva ključna problema hrvatskog tržišta nekretnina |
| Objavljeno: 16.11.2026 / 10:04 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - U potragu za svojim prvim stanom nas dvoje upustili smo se negdje u vrijeme pandemije, dakle prije pet do šest godina. I ne samo da još ne uspijevamo, nego je sve to postalo bitno teže. |
|
Ne smijemo odustati, ali danas se čini da je to praktično nemoguće – započinje tako svoju životnu priču, barem što se tiče stambenog pitanja, jedan mladi zagrebački par, piše Deutsche Welle. Nisu vjenčani, a u međuvremenu, zapravo nedavno, dobili su i bebu. On je sveučilišni nastavnik, mada još nije profesor pa mu ni plaća nije baš visoka. Ona je pak učiteljica razredne nastave, a poznato je da ta primanja pogotovo ne „paraju nebo“. Zamolili su nas da njihove osobne podatke ipak zadržimo u redakciji, kako im javno očitovanje ne bi prouzročilo dodatne probleme. Veliko poskupljenje „Zašto? Pa, zato što se posredničke agencije, recimo, ionako ponašaju jako nekorektno. Čak nezakonito u određenim aspektima koje nitko ne nadzire. Onda su tu i banke. Ma, nitko ne voli da ga se kritizira, kamoli država koja bi na prvome mjestu morala nešto poduzeti u vezi sa stambenom politikom u RH." No pođimo od prakse i aktualnog stanja. Od navedenog vremena pandemije, točnije od 2021. godine, prosječan kvadrat stana u EU poskupio je oko 22 posto. Onaj hrvatski, međutim, „skočio“ je približno tri puta više – oko 65 posto. To je jedan od razloga, pored otpora militarizaciji, zbog kojeg su mladi i u RH za 20. studenog najavili prvi prosvjed toga tipa. To poskupljenje je i razlog zbog kojeg naše dvoje sugovornika smatra da su nakon pet-šest godina sve dalje od svog vlastitog stana, umjesto bliže. „Banke sad već zahtijevaju nekih 10 posto učešća u kreditu. Ako bismo uzeli stan od 70-80 kvadrata jer sad imamo i dijete, to bi išlo do nekih 300 tisuća eura i samo učešće bi iznosilo 30 tisuća. Otkud nam to?“
„Mi sada plaćamo visoku rentu kao podstanari, ne možemo još i štedjeti. Uz to smo u lošoj situaciji jer se ne takmičimo s ovakvima kao što smo mi, već primarno s onima koji u Hrvatskoj stanove kupuju kao investiciju ili način čuvanja viška novca. Diskvalificirani smo čim se počnemo raspitivati za detalje kao što je hidroizolacija ili stanje vertikale." Takvi detalji nisu presudni njihovoj konkurenciji – nazovimo je „investitori“ i „štediše“. Dok ovaj par razmišlja dugoročno pa želi stan jednom ostaviti svom djetetu, ovi drugi obrću nekretninu na tržištu, osim što u njoj sami ne žive. Zbog toga je RH puna nekorištenih stanova, uz one koji se rabe za kraći, sezonski najam, mahom turistički. „Kad to pitate agenta, najčešće ne zna takve podatke. Obeća vam da će se raspitati, pa se više ne javi jer ne isplati mu se s nama, lakše zarađuje s onakvima. A upravo agenti su ti koji najčešće oglašavaju stanove i traže da kupac plati proviziju. Znači, dva do tri posto na kupoprodajnu cijenu.“ Tih npr. sedam-osam tisuća eura u njihovu slučaju predstavlja svojevrsnu ucjenu. Time kupci ne dobivaju ništa osim osnovnog pregleda službenih papira. Jasno, i toga da ne budu prešutno eliminirani. Stoga je „normalnim" kupcima, poput ovih koji su nam se povjerili, jako teško odbiti agentovu „ponudu" da mu potpišu nalog za posredovanje. „Često nam se znalo desiti da idući dan samo jave: 'Nekretnina je već uzeta. Lp.' Samo nas otpišu! A ponekad ne daju ni da pregledate nekretninu prije potpisivanja ugovora s njima, što je nezakonito“, saznajemo nadalje. Kupci u tom slučaju samo prime ugovor na potpis, npr. preko WhatsAppa. Agencije nitko ne onemogućuje u tome da se duplo naplate, od kupca i prodavatelja. Dok razgovaramo, odjednom iz druge prostorije čujemo bebu, što našim sugovornicima izmamljuje osmijeh. No odmah zatim ponovno su ozbiljni: „Uvjerili smo se da ne postoji mjera koja bi mladima omogućila pravedniju 'utakmicu'. A da politička vlast to želi, bilo bi i načina.“ Misterij „realne" cijene „Tim napuhivanjem ostvaruju se nemoralno visoki profiti i očekivalo bi se da o tome imamo ozbiljnu raspravu. Ali nemamo, jer se razlika prelijeva u džepove mnogih na strani vlasti", dodaje Bežovan. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj vlada takoreći potpuni misterij oko pitanja što bi uopće bila istinska građevinska cijena stana. Ona službeno određena, tzv. etalonska - po njemu je činovnička varijanta od strane klijentilizirane struke i politike. Sljedeći problem je to što je stambeno tržište u RH izuzetno financijalizirano i turistificirano. Nekretnine kao praonice novca Bežovan povrh svega pretpostavlja da se kroz nekretnine u RH intenzivno pere golem novac sumnjivog porijekla, domaćih i inozemnih aktera. Oko dvije trećine nekretninskih transakcija obavlja se beskreditno, a smatra se da je veliki udio isplaćen u gotovini. No zbog upornog isticanja takvih pitanja, Bežovan dobiva sve manje prostora u javnosti. „Već peti put u karijeri pišem udžbeničko poglavlje 'Stanovanje i stambena politika'. No prije koji dan sam morao sam sebe pozvati na jednu konferenciju agencije Ernst & Young o priuštivom stanovanju, a na kojoj su bili i ljudi iz lokalne vlasti Zagreba. Jer htio sam im reći da je zacrtana gradska politika u određenom pogledu – sramotna.“ Tjeranje u očaj Pritom Bežovan smjera na činjenicu da isti maksimalni porez na nekretnine plaćaju Zagrepčani u skupom centru i po kudikamo manje vrijednim perifernim dijelovima grada. To za njega svakako nije prihvatljiv politički odnos. Inzistira i na tome da se u drugim članicama EU-a puno više i ozbiljnije raspravlja o ograničenju cijene najma. „U nas vlada ograničava cijenu mlijeka i kruha“, zaključno iznosi Gojko Bežovan, „ali njoj smještaj nije osnovna potreba! Nego je prepušten za krajnje nemoralnu zaradu pojedinaca. A ta stvarnost ljude tjera u očaj. Zato što nema dijaloga o tome, ni političke volje za regulaciju, ne bi me čudilo da mladi na koncu i kod nas - izađu na ulice i porazbijaju izloge.“ |
|
|
| Tagovi: #gojko bežovan, #tržište nekretnina, #stanogradnja, #cijene stanova |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Fleksibilni poslovni prostori mijenjaju tržište komercijalnih nekretnina |
|
ANALIZA - Tvrtke sve manje biraju ured samo prema lokaciji i cijeni, a sve više prema tome koliko se može prilagoditi promjenama. |
| Energetska učinkovitost postaje sve važniji faktor u stambenim investicijama |
| ANALIZA - Energetska efikasnost sve više mijenja način na koji investitori procjenjuju stambene nekretnine, a lokacija i kvadratura više nisu jedini pokazatelji vrijednosti. |
| Raskinut ugovor između Srbije i Kushnerove tvrtke za kompleks Generalštaba |
| BEOGRAD - Država Srbija službeno je raskinula ugovor s tvrtkom "Atlantic Incubation Partners LLC" Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je uključivao "revitalizaciju" kompleksa Generalštaba u Beogradu, piše danas portal tjednika Vreme. |
| Uvodi se naplata parkiranja u šoping centru Arena |
| ZAGREB - Parkiranje u Arena centru više neće biti besplatno. Zakupcima prostora u tom šoping centru i susjednom Arena parku počeli su stizati e-mailovi kojima ih obavještavaju da od 1. siječnja 2027. kreće naplata u garaži, ali i na vanjskom parkingu. |
| Građevinski sektor raste, ali problem je negdje drugdje |
| ZAGREB - Rast aktivnosti u građevinarstvu ogleda se u rastu obujma građevinskih radova, broja zaposlenih i broja novoizgrađenih stanova, no aktivnosti u drugim sektorima značajno će odrediti smjer i dinamiku kretanja građevinskog sektora u nadolazećem razdoblju, navodi se u sektorskoj analizi Ekonomskog instituta Zagreb. |