Građevinski sektor raste, ali problem je negdje drugdje

U analizi “Građevinarstvo i nekretnine”, autora Gorana Buturca, navodi se da je lani pokrenut i nastavljen relativno snažan investicijski ciklus u području javne i prometne infrastrukture.

Veliki infrastrukturni projekti

Ističe da su veliki infrastrukturni građevinski projekti primarno fokusirani na modernizaciju željeznica, širenje mreže autocesta i brzih cesta te kapitalne javne i sportske objekte.

Naime, ulaganja u željeznički sektor u 2025. godini doživjela su rekordan porast budući da je gradnja pruge Križevci – Koprivnica – državna granica jedan od financijski najvećih projekata u državi, vrijedan oko 322,5 milijuna eura. Tome treba pridodati kako je nedavno potpisan ugovor između predstavnika HŽ infrastrukture i indijske kompanije Afcons Infrastructure Limited za obnovu postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska, vrijedan 899 milijuna eura.

Osim učinka na agregatnu proizvodnju, zapažen je doprinos građevinarstva ukupnoj zaposlenosti. U kolovozu 2026. u građevinarstvu je u Hrvatskoj bilo zaposleno 158.950 osoba, što je devet posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.

Nadalje, ističe Buturac, od 2023. do 2025. udio građevinarstva u BDP-u povećan je sa 6,1 posto na 6,6 posto, a udio u ukupnoj zaposlenosti s 8,6 posto na 9,2 posto. Obujam građevinskih radova se u 2023. godini povećao za 5,2 posto na međugodišnjoj razini, a u 2025. godini za 7,2 posto.

Broj završenih novih stanova u 2025. godini povećao se za 10,1 posto u odnosu na 2024. godinu. U isto se vrijeme prosječna cijena prodanih stanova u Hrvatskoj povećala za 12,2 posto. Zaposlenost u građevinarstvu usporava s rastom na međugodišnjoj razini. Broj se zaposlenih u ovom sektoru u 2024. godini povećao za 9,1 posto, u 2025. godini za 4,1 posto, a u kolovozu ove godine za 1,6 posto.

Ipak, u razdoblju od siječnja do srpnja 2026. godine prosječna neto plaća u građevinskom sektoru bila je manja za 17,1 posto u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj i iznosila je 1.278 eura. U usporedbi s istim razdobljem 2025., ona se nominalno povećala za 10,9 posto.

Zaostajanje u produktivnosti

Jedan od problema našeg građevinarstva Butorac vidi u tome što stare članice EU-27 uspijevaju s manjim brojem zaposlenih realizirati znatno veću dodanu vrijednost sektora u odnosu na nove članice. Prosječna dodana vrijednost po zaposlenom u starim članicama EU-27 u 2025. godini iznosi 74.504 eura, a u novim članicama 42.143 eura.

Među novijim zemljama članicama EU-27 najveću dodanu vrijednost građevinarstva po zaposlenom ima Slovačka s 54.747 eura, slijede Slovenija s 50.008 eura i Litva s 49.341 eurom. S ostvarenom bruto dodanom vrijednosti po zaposlenom u iznosu od 43.563 eura, Hrvatska se pozicionirala na 20. mjestu u skupini EU-27 zemalja.

Usprkos zaostajanju za najrazvijenijim zemljama EU-a, trendovi su ohrabrujući, pri čemu Hrvatska konvergira prema prosjeku zemalja Europske unije, smanjujući time jaz u produktivnosti.

Vezano uz cijene nekretnina, autor ističe da je Zagreb najveće žarište rasta cijena stanova u državi. Cijena novoizgrađenog stana u Gradu Zagrebu u 2023. godini povećala za 4,1 posto, u 2024. godini za 8,7 posto, a u 2025. godini za 7,3 posto.

Snažan rast cijena stanova u državi nastavio se i u 2025. godini, u kojoj je prosječna cijena novoizgrađenog stana porasla za 12,2 posto.

Pritom je tri četvrtine novih stanova u 2025. godini izgrađeno upravo u priobalju i Gradu Zagrebu. Autor predviđa da će sve veća selektivnost kupaca i ograničena ponuda nastaviti podržavati relativno visoke prosječne cijene nekretnina, ali i da će smjer i dinamika kretanja na tržištu nekretnina u nadolazećem razdoblju uvelike ovisiti o gospodarskim prilikama u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

“Procjene Europske komisije o kretanju BDP-a za Hrvatsku u 2027. godini ukazuju na blago usporavanje gospodarskog rasta. To bi moglo pridonijeti smanjenju broja transakcija i usporavanju aktivnosti na tržištu nekretnina. Heterogenost tržišta, sve veća selektivnost kupaca i ograničena ponuda nastavit će podržavati relativno visoke cijene nekretnina, naročito onih nekretnina koje su iznadprosječne kvalitete i na dobrim lokacijama. građevinarstvo i nekretnine”, stoji u Analizi.

S druge strane, prema podacima Eurostata, broj prodanih stambenih nekretnina (stanova i kuća) u 2025. godini smanjen je za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. To predstavlja treću uzastopnu godinu pada volumena kupoprodaja na domaćem tržištu.

Prema empirijskim izračunima omjera bruto dodane vrijednosti i broja zaposlenih, Hrvatska se u 2023. godini nalazila na 25. mjestu na ljestvici zemalja Europske unije, u 2024. godini na 21. mjestu, a u 2025. godini na 20. mjestu.

Manjak radne snage

I autor je detektirao kako je ograničavajući čimbenik za snažnije iskorake u rastu produktivnosti nedostatak kvalificirane radne snage na tržištu.

Posljednje desetljeće, objašnjava Buturac, bilo je obilježeno značajnijim odlaskom domaće radne snage iz područja građevinarstva i srodnih djelatnosti u razvijenije zemlje EU-a. Dodatni problem u privlačenju djelatnika građevinske struke u Hrvatsku proizlazi iz ispodprosječnih primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu već godinama značajnije zaostaju za prosjekom gospodarstva Hrvatske.

“Shodno provedenoj analizi, za očekivati je kako bi aktivnosti u drugim sektorima, prije svega u turizmu i industriji, mogle značajno odrediti smjer i dinamiku kretanja građevinskog sektora u nadolazećem razdoblju. Nepovoljni demografski trendovi imaju negativne posljedice na građevinsku aktivnost poglavito u regijama poput Slavonije, Like i Dalmatinske zagore. Nastavak neravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske pridonosi izraženoj koncentraciji stanovništva u Gradu Zagrebu. Kontinuirana velika potražnja u metropoli rezultira pritiskom na rast cijena nekretnina”, zaključuje se u sektorskoj analizi zagrebačkog Ekonomskog instituta.