U ponedjeljak su burze ignorirale međusobne raketne napade na ruti Izrael-Iran, a utorkovo trgovanje ponovno je obilježila povećana neizvjesnost nakon što je Donald Trump zbog krize na Bliskom istoku rano napustio summit G7 u Kanadi. Frankfurtski DAX izgubio je više od jedan posto, a njujorški S&P 500 0,84 posto.
Cijene nafte su porasle, naravno ne tako dramatično kao u petak, ali ipak za više od četiri posto. Analitičari smatraju da je malo vjerojatno da bi Iran dugo zatvarao Hormuški tjesnac, kroz koji svakodnevno prolazi petina svjetske potrošnje nafte, ali postoje i druge mogućnosti kako bi izraelsko-iranski spor mogao poremetiti pomorski promet ili proizvodnju nafte.
Prisjetimo se, na primjer, rujna 2019., kada su cijene nafte porasle za deset posto zbog iranskog napada na saudijskog naftnog diva rafineriju Aramco, jer je ponuda nafte naglo bila niža za 5,7 milijuna barela od 159 litara dnevno. Rizik od potencijalnog naftnog šoka (koji bi posljedično imao i veliki utjecaj na inflaciju) stoga dodatno povećava napetost na financijskim tržištima. Negativno ih je jučer iznenadio i pad maloprodaje u SAD-u, koji je u svibnju iznosio 0,9 posto. Primjetno je pala i prodaja automobila, što je rezultat povećane kupovne aktivnosti u prvim mjesecima godine, kada su kupci htjeli preduhitriti Trumpove tarife. Pad maloprodaje već je uočen u travnju, ali samo za 0,1 posto, a sada je jasno da su Trumpove tarife ostavile neke tragove u najvećem svjetskom gospodarstvu.
Dvodnevni sastanak američkih Federalnih rezervi završit će danas poslijepodne. Fed će gotovo sigurno ostaviti kamatne stope nepromijenjenima, u rasponu od 4,25 do 4,50 posto. Važnije će biti što će guverner Jerome Powell naznačiti za blisku budućnost. Zbog Trumpove politike, carine u SAD-u trenutno su najviše u gotovo stoljeću, što će, kako se očekuje, potaknuti inflaciju, ali barem zasad nema razloga za uzbunu - prošli mjesec inflacija u SAD-u iznosila je 2,4 posto na godišnjoj razini, što je nešto više nego u travnju (2,3 posto). No, poskupljenja mogu uslijediti u svakom trenutku. Početkom godine tvrtke su požurile akumulirati zalihe u iščekivanju Trumpovih carina, a ta dodatna ponuda proizvoda (po starim cijenama) sada će biti iscrpljena.
Cijene zlata nisu značajno reagirale na najnoviju eskalaciju situacije na Bliskom istoku, ali ovaj plemeniti metal i dalje je jedan od pobjednika ove godine, jer je vrijednost unce zlata od početka siječnja porasla za gotovo 30 posto. Na strani kupnje, središnje banke i dalje su vrlo vidljive, s gotovo jednakom količinom zlata u svojim rezervama kao što su ga zadnji put imale 1960. godine. Kako Europska središnja banka napominje, zlato je od prošle godine drugo najveće ulaganje u portfelje središnjih banaka, odmah nakon dolara. U 2023. godini zlato je, s udjelom od 16,5% u globalnim rezervama, bilo jednako euru, a prošle godine njegov je udio porastao na 19%. Dolar i dalje drži vodstvo s udjelom od 47%.
