Dodatno, kriptovalute su korigirane pod utjecajem skandala Binance.
Katastrofa Alphabeta i Intela
U proteklom tjednu događaje na burzi obilježila je prvenstveno objava poslovnih rezultata tehnoloških tvrtki, gdje investitori sve više pažnje posvećuju troškovima razvoja umjetne inteligencije. Dionice Alphabeta, matične tvrtke Googlea, izgubile su gotovo 13 posto nakon objave rezultata. Iako su se prihodi njegovog cloud poslovanja više nego udvostručili, investitore je zabrinulo usporavanje rasta oglašavanja i visoki kapitalni izdaci. Oni su ponovno premašili novac generiran poslovanjem, što je rezultiralo negativnim slobodnim novčanim tokom.
Tržišna vrijednost Alphabeta pala je u četvrtak za gotovo 500 milijardi dolara, a Intel joj je dramatično dodao dan kasnije, jer je dionica pala za 28 posto zbog lošije poslovne prognoze u posljednjem tromjesečju ove godine, najviše u posljednjih 52 godine.
Hakerski napad na Binance poljuljao povjerenje u kripto tržište
Mjenjačnica kriptovaluta Binance u četvrtak je pretrpjela hakerski napad koji je zahvatio imovinu vrijednu 5,6 milijardi eura, što je naravno poljuljalo povjerenje u ovo tržište. Napadač je u sustav ušao putem zaraženog računala inženjera, tragovi navodno vode do sjevernokorejske grupe TraderTraitor, koja je poznata po prošlogodišnjem hakiranju Bybita. Problem nije u bitcoinu, već u centraliziranom skrbništvu: tko god drži sredstva na burzi, vjeruje u njezinu sigurnost. Na tjednoj razini bitcoin je pao za nešto manje od četiri posto, slično kao i zlato, pa nije bilo govora o nekoj panici.
Oporavak kriptovaluta koji pratimo od kolovoza vjerojatno nije ugrožen zbog hakerskog napada. Važnije će biti hoće li bitcoin moći održati svoj 200-dnevni pomični prosjek nešto ispod 76.500 dolara (oko 68.700 eura) i koliko će brzo Binance ponovno dopustiti isplate. Ako Binance pokrije svoje gubitke, to će biti više upozorenje nego prekretnica; ako ne, povjerenje bi se moglo prebaciti na neovisno skladištenje i decentralizirane pružatelje usluga.
Musk: Štednja će izgubiti smisao
Sa subotnjim Danom štednje možemo se zapitati gdje bi prosječni investitor trebao uložiti svoj novac nakon svega rečenog kako bi mirno spavao (i naravno i dalje se nadao prosjeku od oko 10 posto godišnje, odnosno sedam posto realno)? AI balon je počeo pucati (pad dionice poput Intela za gotovo 30 posto u jednom danu mnoge je prestrašio), obveznice su u medvjeđem trendu, čini se da je zlato izgubilo status sigurnog utočišta, kriptovalute nisu za svakoga, a depoziti u bankama su bez kamata. I u tako izazovnom okruženju, Elon Musk dolazi s iznenađujućom tezom:
„U doba superinteligencije i obilja, štednja za daleku budućnost izgubila je smisao.“
Najbogatiji čovjek na Zemlji više je puta predvidio da će umjetna inteligencija i robotika u sljedećih 10 do 20 godina stvoriti takvo materijalno obilje da novac kakav danas poznajemo možda više neće biti važan.