Frankfurtski DAX (15.251 bod) blago je ojačao u prva dva dana ovog tjedna. Jučerašnja objava Zew ekonomskog indeksa ostavila je pozitivan dojam. U listopadskom istraživanju Zew je porastao za 10,3 boda, ali ostaje u negativnoj zoni (-1,1 bod). Financijski stručnjaci pozdravljaju pad inflacije i izglede da Europska središnja banka neće ponovno dizati kamatne stope. U međuvremenu su njemačke tvrtke jako razočarane politikom vlade, jer prema anketi čak 88 posto tvrtki smatra da vlada nema dobro promišljenu strategiju za suočavanje s krizom.
U ponedjeljak je u New Yorku bio vrlo pozitivan dan, jer su indeksi Dow Jones i S&P 500 dobili postotak vrijednosti, dok im je jučer vrijednost ostala nepromijenjena, što je zapravo već "uspjeh" s obzirom na to da je prinos na 10. godine američke obveznice skočile su čak za 13 baznih bodova, na 4,84 posto. Ova najgledanija vrijednosnica na svijetu toliko se vratila na pravi put da ulagači već zahtijevaju povrat od pet posto do dospijeća, što samo odražava okruženje stalno rastućih kamatnih stopa. Odnedavno je volatilnost tržišta obveznicama čak i veća od volatilnosti tržišta dionica, što je vrlo neobično, budući da su se obveznice u prošlosti uvijek smatrale dosadnim ulaganjem s beznačajnim dnevnim (a često i tjednim ili mjesečnim) kretanjima. Posljednjih godina sve je drukčije, cijena nekih državnih obveznica već je gotovo 50 posto niža (i traženi prinosi shodno tome veća) nego na rekordnoj visini neposredno nakon izbijanja epidemije.
Pozornost korporativne Amerike također se sve više okreće objavi kvartalnih poslovnih rezultata. Ovaj tjedan su (bili) na redu bankarski divovi kao što su Bank of America, Goldman Sachs (dobit pala za 33 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine) i Morgan Stanley te Netflix i posebno Tesla koji će objaviti svoju rezultati u večernjim satima nakon završetka trgovanja. Naglo više kamate vjetar su u leđa bankama (naravno, sve dok nema recesije i velikog obima loših kredita), a mogu jako opteretiti zadužene tehnološke tvrtke. Dobra vijest za korporacije je da američki potrošač još ne osjeća posljedice zaoštravanja monetarne politike. Promet u maloprodaji u rujnu je u odnosu na prethodni mjesec porastao za 0,7 posto (u odnosu na lanjski rujan za 3,8 posto), a realno (s inflacijom) za 0,3 posto.
Bio je to šesti uzastopni mjesec rasta maloprodaje, no prevladava mišljenje da će potrošnja u nadolazećim mjesecima još manje jer se očekuje da potrošači konačno povuku svu ušteđevinu nakupljenu tijekom epidemije. Fedovih 11 povećanja kamatnih stopa u godinu i pol dana (s nula na sadašnjih 4,50 posto) i slične "akcije" ostatka središnjih banaka mogle bi na kraju mnoge zemlje dovesti u velike probleme. P
