Najveće središnje banke u svijetu od rujna 2021. povećale su (ukupno) kamatne stope za čak 3750 baznih bodova, od čega je Fed povećao za 500 bodova. Guverner Jerome Powell ponovno je u srijedu upozorio da bi se tržišta trebala pripremiti za daljnja povećanja jer je tržište rada i dalje vrlo snažno. Prema procjenama, nezaposlenost bi morala porasti na 6,5 posto kako bi se inflacija približila ciljanoj vrijednosti od 2 posto.
Sljedeći sastanak Federalnih rezervi održat će se 27. srpnja, a očekuje se još jedno povećanje stope za 25 baznih bodova na 5,25 posto. Slična su očekivanja i u Europi. Istina je da će proći još nekoliko mjeseci prije nego što gospodarstva u potpunosti osjete posljedice znatno poskupljenja novca, ali ipak iznenađuje koliko su, barem za sada, otporna na sve ove kamatne šokove koje svijet nije vidio više od četiri desetljeća. U SAD-u je, prema posljednjoj procjeni, u prvom kvartalu ove godine BDP porastao dva posto, što je iznad očekivanja ekonomista (1,4 posto).
Burze su ove godine odahnule nakon popriličnih prošlogodišnjih padova, kupci su se ohrabrili jer se mnogi crni scenariji (energetska kriza u Europi, recesija...) nisu ostvarili, a inflacija se smiruje - inflacija eura u lipnju je bila 5,5 posto, Američki CPE indeks izdataka za osobnu potrošnju, koji Fed uzima u obzir u svojim odlukama, u svibnju je na godišnjoj razini porastao 3,8 posto (u travnju je rast iznosio 4,3 posto), a na mjesečnoj samo 0,1 posto.
U posljednjem tjednu najviše optimizma bilo je na burzama u New Yorku u petak, kada su zablistale uglavnom tehnološke dionice, a Nasdaq indeks porastao je za postotak i pol. U prvoj polovici ove godine Nasdaq je skočio čak 32 posto, što je njegov najbolji učinak u prvom polugodištu u 40 godina. Apple je među dionicama čija je cijena silovito porasla. Od 1. siječnja tečaj je porastao gotovo 50 posto, a tržišna vrijednost kompanije u petak je prvi put od lanjskog siječnja premašila tri bilijuna dolara.
Tržišta nekretnina također su prilično otporna na veće kamate (nažalost, rekli bi mladi koji žele kupiti stan). U ožujku 2022., kada je Fed započeo svoj ciklus pooštravanja, prosječna cijena kuća u najrazvijenijim zemljama bila je 41 posto viša nego pet godina ranije, piše The Economist. Očekivali bismo da će nakon viših kamata uslijediti ozbiljnije zahlađenje – prisjetimo se da su se u Irskoj tijekom financijske krize 2008. cijene kuća doslovno prepolovile, dok su u SAD-u pale za 20 posto – no to se nije dogodilo, cijene su sada samo tri posto ispod rekorda, što je, gledamo li u povijest (do kraja 19. stoljeća), u skladu s prosječnom korekcijom na ovom tržištu. To je iznenađenje jer je rast nekretnina bio rekordan do 2022.
U Economistu ističu tri razloga zašto se tržište nekretnina tako dobro drži u razvijenim zemljama: brojne migracije (koje povećavaju potražnju za nekretninama – svakih 1000 tisuća neto migracija u Australiji rezultira postotkom većom cijenom rabljenih kuća ), povoljna financijska situacija kućanstava (također zbog svih poticaja tijekom epidemije), koja viškove još uvijek odlažu u nekretnine te promijenjene preferencije globalnog stanovništva (primjerice, veća želja za radom od kuće).
I kako dalje? Kakav će biti drugi semestar? Vrlo vjerojatno ne tako isplativ kao prvi, sve više upozorava da su tržišta pregrijana jer profit stagnira. U novom tjednu već počinje sezona objave poslovnih rezultata za drugo tromjesečje, prema procjenama analitičara, dobiti kompanija iz S&P 500 indeksa trebale bi zabilježiti pad od 5,6 posto (u odnosu na isto razdoblje prošle godine) . No, prognoze za prvo tromjesečje bile su podjednako crne, početkom travnja analitičari su očekivali pad dobiti veći od pet posto, no u stvarnosti su najveće američke korporacije prošle nešto bolje u razdoblju između 1.1. i 31.3. + 0,1%) nego u prvom tromjesečju 2022. Burzovno raspoloženje na Wall Streetu (i u drugim financijskim središtima) i dalje će biti pod utjecajem središnjih banaka (teško je reći kada će uslijediti zaokret u monetarnoj politici) i također vijest iz Kine, gdje je industrijska proizvodnja, mjerena indeksom menadžera nabave (PMI), pala treći mjesec zaredom, a analitičari stalno smanjuju prognoze kineskog gospodarskog rasta.
