Više od 60% S&P 500 kompanija nadmašilo je predviđanja prihoda, a oko 75% nadmašilo je očekivanja dobiti. Rast zarade ostaje između 7-9% u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na solidno stanje američkog korporativnog sektora. Istodobno, američko gospodarstvo ostaje stabilno – potrošnja kućanstava i dalje je jaka, BDP je porastao za 2,3% u zadnjem kvartalu 2024., što znači cjelogodišnji rast od 2,8%. Očekuje se da će rast ostati na oko 2% u 2025., što implicira prigušenu, ali stabilnu gospodarsku sliku.
Osim toga, kapitalna ulaganja u umjetnu inteligenciju nastavljaju snažno rasti. Velike tehnološke tvrtke planiraju povećati svoju kapitalnu potrošnju za 25%, što će značiti ukupnu investiciju od 280 milijardi dolara u 2025. Alphabet je najavio ulaganje od 75 milijardi dolara, ističući sve veću važnost razvoja naprednih modela umjetne inteligencije. Kako se tehnologija sve brže širi u raznim sektorima, očekuje se daljnji rast ulaganja u ovo područje.
Istodobno, SAD je sve više opterećen rastućim kamatama na državni dug. Godišnji trošak kamata premašio je 1 trilijun dolara, što predstavlja 20% svih prikupljenih federalnih poreza. S trenutnim proračunskim deficitom, to znači da je inflacijskim politikama potrebna protuteža, jer bi inače kamate i trošak kapitala mogli postati teški, ne manje važno, prema Reutersu, u SAD-u ove godine dospijeva oko 9 trilijuna državnog duga SAD-a, što znači da će vlada morati refinancirati velik dio svojih obveza po vjerojatno višim kamatama.
Ukupni državni dug SAD-a dosegnuo je 36,17 bilijuna dolara, što je 2,16 bilijuna dolara više nego prije godinu dana i gotovo 13 bilijuna više nego prije pet godina. Dug u prosjeku raste za 5,93 milijarde dolara dnevno. Ako se ovaj trend nastavi, do svibnja 2025. dosegnut će se 37 trilijuna USD. Oko 50,49% duga je u obliku 2-10-godišnjih obveznica, 21,45% u obliku kratkoročnih trezorskih zapisa, 16,66% u dugoročnim obveznicama, a ostatak u drugim instrumentima.
Jedna od ključnih protuteža u borbi protiv inflacije i skupljeg kapitala – uz drastično smanjenje državne potrošnje za kojim teži resor DOGE – ostaje povećanje vađenja nafte u SAD-u, Saudijskoj Arabiji i drugdje. Time bi se mogli barem djelomično ublažiti inflatorni pritisci i sniziti cijena kapitala. U protivnom se povećava rizik od veće inflacije i skupljeg zaduživanja.
Geopolitički rizici ipak ostaju jer američka politika ponovno pojačava pritisak na Iran, što bi moglo utjecati na cijene nafte. Istodobno se kinesko-američki trgovinski odnosi razvijaju uz povremene napetosti, ali bez dramatičnih eskalacija.
Tržišta su trenutačno nestabilna zbog kombinacije trgovinske politike i brzog razvoja umjetne inteligencije. Carine bi mogle imati globalne gospodarske posljedice, dok kineska konkurencija u umjetnoj inteligenciji predstavlja novu prijetnju američkim tehnološkim tvrtkama. Ali konkurencija je dugoročno neophodna za širenje tehnologije i povećanje produktivnosti.
