GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HROK: Razmjena podataka o kreditnim zaduženjima i GDPR

HROK: Razmjena podataka o kreditnim zaduženjima i GDPR
OSOBNI PODACI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.01.2021 / 19:52
Autor: Ines i Marko Krečak, Centar Feralis
KOLUMNA - Često dobivamo pitanja o obradi osobnih podataka u HROK-u, odnosno vezano za razmjenjivanje osobnih podataka o kreditnim obvezama građana između banaka koje su članice DOR sustava.

Prije svega, potrebno je istaknuti da je došlo do određenih promjena stupanjem na snagu Opće uredbe. Nedugo zatim, već u kolovozu 2019. godine, došlo je do promjene Zakona o kreditnim institucijama, temeljem kojeg je takva obrada osobnih podataka postala usklađena s jednom od zakonitih osnova za obradu predviđene Općom uredbom.

Naime, kada govorimo o obradi osobnih podataka, točnije, o njihovoj razmjeni između kreditnih institucija, tada se obrada vrši radi poštovanja pravnih obaveza voditelja obrade i to prije svega radi poštovanja propisa koji određuje da su kreditne institucije dužne u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom, na zahtjev, razmjenjivati informacije, uključujući osobne podatke koji se odnose na njihove klijente ili su u vezi s njihovim klijentima.

S obzirom da su kreditne institucije dužne razmjenjivati takve podatke temeljem zakonske norme onda je i sama obrada zakonita, jer je takva obrada potrebna kako bi kreditna institucija poštovao svoje pravne obaveze.

Informacije i osobni podaci o klijentima koji se moraju razmjenjivati moraju biti nužni za procjenu kreditne sposobnosti ili upravljanje kreditnim rizikom, a uključuju sljedeće kategorije podataka:

identifikacijske podatke klijenta (pravna osobnost osobe, ime i prezime/naziv, OIB ili ako OIB nije dostupan, drugi identifikacijski broj, matični broj poslovnog subjekta)

podatke o postojećim i podmirenim ili na drugi način zatvorenim obvezama klijenta (vrsta obveze, ukupan iznos obveze, iznos i periodičnost anuiteta/rate, urednost u podmirivanju obveza, broj dospjelih, a neplaćenih obveza, njihov iznos te broj dana u zakašnjenju).

Podaci i informacije mogu se razmjenjivati najdulje četiri godine od dana kada je obveza u potpunosti podmirena ili na drugi način zatvorena.

Mnoge banke na svojim web stranicama u politikama privatnosti i danas imaju navedene informacije o obradi osobnih podataka u DOR sustavu pozivajući se na svoj legitimni interes i time unose dosta pitanja i nejasnoća. Kada se obrada vrši na temelju legitimnog interesa svatko ima pravo istaknuti prigovor na takvu obradu i zabraniti je ili ograničiti osim u slučaju ako taj legitimni interes nadilazi temeljna prava i slobode.

Najlakše ćemo isto razumjeti kroz primjer, pa tako nećemo moći ograničiti obradu u slučaju videonadzora koji se provodi radi zašite života i imovine jer naš interes neće biti iznad interesa zaštite života drugih ljudi. Međutim, ako provodimo obradu koja se temelji na legitimnom interesu voditelja obrade u svrhu marketinga onda takav interes ne nadilazi naša prava i slobode i svakako ćemo ga moći djelomično ili u potpunosti ograničiti.

Vratimo se na banke i njihov legitimni interes za koji je dvojbeno reći da njihova financijska dobit nadilazi temeljna prava i slobode građana čije podatke razmjenjuju.

Postavlja se pitanje zašto se pružaju informacije da se podaci građana o kreditnom zaduženju obrađuju temeljem legitimnog interesa banke kada za to postoji zakonita osnova u pravnoj normi. Takve obrade se bitno razlikuju jer se obrada temeljem legitimnog interesa može djelomično ili u potpunosti ograničiti dok za obradu na temelju pravne norme to nije moguće. Sve navedeno u konačnici čini odgovornost voditelja obrade (u ovom slučaju banke) za pružanjem točnih i pravovremenih informacija o obradi osobnih podataka upitnim.

Tagovi: GDPR, Hrvatski registar obveza po kreditima, kreditni podaci, osobni podaci, Zakon o kreditnim institucijama
PROČITAJ I OVO
Kosturi iz ormara
KRIMINAL U OBNOVI
Kosturi iz ormara
KOLUMNA - Banovina ili Banija, Banija ili Banovina tema je koja je bila tek predjelo gladnoj i izluđenoj političkoj javnosti (običnom puku, medijima, političkim strankama, znanstvenicima). Bačenu kost oglodao sam i sam i prejeo se, Od podvale me još uvijek želudac boli.
Prisilno cijepljenje je pogrešna ideja
NJEMAČKE DILEME
Prisilno cijepljenje je pogrešna ideja
KOLUMNA - Političari se moraju uzdati u ljude koji će se dobrovoljno pridržavati mjera. Premijer Bavarske Söder izabrao je loš trenutak za glasna razmišljanja o uvođenju obveznog cijepljenja.
Banija ili Banovina, svejedno je: Ova država nije funkcionalna
TEATAR APSURDA
Banija ili Banovina, svejedno je: Ova država nije funkcionalna
KOLUMNA - Tko me može uvjeriti da ova Država doista funkcionira? K tome još i da dodamo onu popularnu "pravna država". Funkcionira, ali simbolično, tek tu i tamo. I kako će takva Država obnoviti potresom razrušeno područje Lijepe naše?
Šta donosi Zakon o digitalnoj imovini?
REGULATIVA
Šta donosi Zakon o digitalnoj imovini?
KOLUMNA - Dana 17. decembra 2020. godine na sednici Narodne skupštine Republike Srbije, usvojeno je nekoliko zakona, među kojima se našao i Zakon o digitalnoj imovini.
Što se krije iza korekcije na tržištu kriptovaluta?
KRIPTOVALUTE
Što se krije iza korekcije na tržištu kriptovaluta?
KOLUMNA - Na strani prodaje bili su neki glavni investitori (poput Guggenheim Partners) koji su se prošle godine pobrinuli za snažno jačanje bitcoina. Čak i rudari prodaju toliko puno koliko nisu od srpnja 2019. godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE