Trumpov odgovor na ovu energetsku ofenzivu uslijedio je 8. travnja 2025., kada je proglasio „Dan ugljena“ i izvršnim naredbama pokrenuo pravu energetsku protuofenzivu. Produžio je vijek trajanja američkih termoelektrana na ugljen i odobrio izuzeća za 71 postrojenje od strogih ekoloških pravila koje su uvele prethodne administracije. Time je želio spriječiti brzo gašenje kapaciteta koji su Sjedinjenim Državama još uvijek potrebni za stabilnu opskrbu električnom energijom, posebno s rastućim potrebama podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. Trumpova politika stoga predstavlja izravan odgovor na kineski građevinski val, a utrka se ne odvija samo u energetici, već je usko povezana i s drugim frontom, čipovima.
Utrka za čipovima
Utrka za čipovima danas je središnje fronte globalne geopolitičke i tehnološke bitke. SAD brani svoju dominaciju u najnaprednijim čvorovima (3-5 nm) putem TSMC-a i Samsunga, gdje su najveći kupci američki tehnološki divovi poput Nvidije, Applea i AMD-a, dok istovremeno ograničava pristup Kini ograničavanjem izvoza opreme. Kina ubrzano ulaže u samodostatnost u čipovima koji su ključni za automobile, industriju i potrošačku elektroniku. Štoviše, najnovija izvješća (FT, TrendForce) pokazuju da Kina želi utrostručiti proizvodnju AI čipova do 2026., očekuje se da će prva tvornica za Huawei čipove biti pokrenuta do kraja 2025., a još dvije 2026., s kapacitetom koji može čak premašiti trenutne SMIC linije. To znači da Kina gradi i vlastitu flota poluvodiča, s kojima želi prekinuti ovisnost o Nvidiji i američkoj tehnologiji.
Europa pokušava sustići Zakon o čipovima, ali osim Infineona i dijelom STMicroelectronicsa i NXP-a, nema globalnih prvaka. Njena prava snaga, za sada, je ASML, nizozemski monopolist u EUV litografiji, bez kojeg je trenutno nemoguće proizvoditi najnaprednije čvorove i o kojem ovise svi veliki proizvođači. Potražnju pokreću umjetna inteligencija, električna vozila i podatkovni centri. Čipovi su tako postali strateško oružje 21. stoljeća, nova „nafta“ oko koje će se oblikovati buduća raspodjela moći. Proizvodnja električne energije, međutim, postala je, s i zbog čipova, ključni uvjet produktivnosti.
Važnost monetarne politike
Budući da je konkurencija ozbiljna, važna je i monetarna politika. Dok predsjednik FED-a Jerome Powell promatra makroekonomske pokazatelje, administracija razmišlja drugačijom, mnogo sistemskijom logikom. Tu nastaje napetost, središnja banka teži dugoročnoj stabilnosti, a politika bržim rezultatima, budući da je globalna konkurencija na najvišoj razini. Konkurencija, koja je ozbiljna, odvija se u područjima strateških ulaganja, od umjetne inteligencije i proizvodnje električne energije do industrijske proizvodnje, gdje Sjedinjene Države traže prednost u borbi za kapital, radna mjesta i tehnološko vodstvo. U tom smislu, najpovoljniji uvjeti financiranja i deregulacija igraju izuzetno važnu ulogu, posebno jer Kina ima određene strukturne prednosti, koje se odražavaju u troškovima rada i proizvodnje električne energije.
