Slovenija je visokorizična zemlja u pogledu dugoročne održivosti duga

Državni proračun ove će godine biti u manjku od tri milijarde eura, odnosno 4,5 posto BDP-a. Dogodine će se smanjiti na 2,8 posto. Naizgled velik fiskalni napor, ali samo zato što sljedeće godine više neće biti mjera ublažavanja. "U 2024. godini, kada se ukinu mjere za izlazak iz krize, fiskalna politika će se postupno normalizirati", objasnio je ministar financija Klemen Boštjančič.

Do 2026. proračunski bi deficit trebao pasti na 1,3 posto BDP-a, a dug na 63 posto, predviđa Vlada u programu stabilnosti. U spomenutom razdoblju očekuje se gospodarski rast od oko dva i pol posto.

Čak i malo odstupanje može značajno iskriviti sliku, ocjenjuju u fiskalnom vijeću. "Ako se stvari ne budu odvijale prema zacrtanom scenariju, javni će dug u roku od tri do četiri godine početi ubrzano rasti", najavio je predsjednik Fiskalnog vijeća Davorin Kračun.

Ministarstvo financija procjenjuje da bi u slučaju nepovoljnog scenarija javni dug u tri godine narastao sa sadašnjih 70 posto na 80 posto BDP-a. Rashodi za kamate već su ove godine 40 milijuna veći nego lani.

I zašto nova pravila neće biti posebno olakšanje, iako će biti fleksibilnija? Jer morat će se voditi računa o srednjoročnoj održivosti duga, a na to će posebno utjecati povećani rashodi zbog starenja. "Što se tiče dugoročne održivosti duga, Slovenija je visokorizična država, upravo zbog projiciranih sve većih troškova starenja", rekao je Kračun.

I stoga nova fiskalna pravila neće biti olakšanje, u najboljem slučaju poticaj državi da provede mirovinsku reformu prije nego što počnu reagirati financijska tržišta.