U odnosu na isto razdoblje 2022. godine bruto inozemni dug veći je za 9,3 mlrd. eura ili 19,1%. Snažan rast na godišnjoj razini odražava porast obveza središnje banke. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (9,5 mlrd. eura).
Promatrajući prema komponentama, krajem veljače udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom smanjio se s 23,3% u siječnju na 22,8% u veljači, a iznosio je 13,3 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 32,2% u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,7 mlrd. eura (-20,5 mil. eura ili 0,1% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) u veljači je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 497 mil. eura ili 4,2%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 21,3%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem veljače iznosio je 12,4 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,4 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 805,5 mil. eura odnosno 15,5%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,6%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 32,6 mlrd. eura ili 56,1% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 25,5 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 43,9% ukupnog bruto inozemnog duga.
Prema revidiranim podacima, na kraju 2022. relativni pokazatelj inozemne zaduženosti iznosio je 74% BDP-a, što je 7 postotnih bodova niže u odnosu na kraj 2021. Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a tijekom 2022. U ovoj godini na gospodarski rast i pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj odrazit će se i pogoršanje investicijske klime, rast troškova kamata na inozemni dug, zaoštravanje uvjeta financiranja, ekonomski trendovi na najvažnijim emitivnim tržištima, kao i uspjeh u obuzdavanju inflacije.
