Zemlje EU daleko od klimatskih ciljeva

Pariški sporazum iz 2015. pravno je obvezujući okvir za globalno smanjenje emisija stakleničkih plinova, s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka.

EU si je postavila cilj postati klimatski neutralna do 2050. godine, a Njemačka to želi postići do 2045. godine.

Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene upozorio je da će, bez bržih promjena, 1,5 stupnjeva nedostajati već 2030-ih, a UN-ovo Tajništvo za klimatske promjene jesenas je upozorilo da će u istom slučaju zatopljenje 2100. godine doseći 2,5 stupnja.

Desnica, međutim, daje još crnju prognozu.

U primjeni klimatskih mjera u EU najbolje kotiraju Hrvatska i Cipar, no čak i ako ostatak svijeta bude samo tim tempom provodio dogovor, svijet će se do 2100. zagrijati za 3,1 stupanj.

Tempo Njemačke, reflektiran na svijet, znači zagrijavanje od 4,4 stupnja, Luksemburga 5,3, Češke i Estonije 5,2 stupnja, Francuske i Italije po 3,7, a Španjolske 3,5 stupnjeva.

Analiza ne uzima u obzir najavljene projekte klimatske tranzicije, već samo ono što su članice EU već napravile.

UN upozorava da bi probijanje praga od 1,5 stupnjeva moglo naglo ubrzati zagrijavanje i uzrokovati katastrofalne posljedice, uključujući češće i jače suše, toplinske valove i oborine.