Je li Merkel zaslužila najviše državno odlikovanje?

Predsjednik Frank-Walter Steinmeier ovog ponedjeljka (17. travnja) bivšoj kancelarki Angeli Merkel uručuje najviše državno odlikovanje.

Predsjednik, čija je funkcija u Njemačkoj protokolarna, može dodijeliti nagrade i odlikovanja „pojedincima koji su pružili najviše doprinose naciji". Najistaknutiji je Orden za zasluge, koji se od 1951. „dodjeljuje Nijemcima, kao i strancima za dostignuća na političkom, ekonomskom, društvenom ili intelektualnom planu“.

Dok je više od 260.000 ljudi dobilo neku vrstu ordena za zasluge, Merkel će, kako se navodi iz predsjedničkog ureda, biti tek treća koja će dobiti najviši orden koji se dodjeljuje njemačkim građanima: „Großkreuz“ ili „Veliki križ". Orden najvišeg stupnja rezerviran je za strane dužnosnike i samog njemačkog predsjednika.

Prošla dvojica dobitnika priznanja također su bili kancelari i pripadali su istoj konzervativnoj stranci kao i Merkel, Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU).

Konrad Adenauer, prvi lider zemlje nakon Adolfa Hitlera, odlikovan je Velikim križem 1954. godine. Helmut Kohl, koji je doprinio ponovnom ujedinjenju Njemačke i dao zeleno svjetlo da euro zamijeni njemačku marku, odlikovan je 1998. godine.

Adenauer i Kohl su bili na čelu zemlje u važnim razdobljima njemačke poslijeratne povijesti. Bez obzira na politička stajališta ili posljedice njihovih odluka, oni su, kako za DW ocjenjuje Albrecht von Lucke, komentator časopisa Blätter für deutsche und internationale Politik (List za njemačku i međunarodnu politiku), bili prinuđeni donositi „smjele“ političke odluke.

„Tek počinjemo shvaćati koliko je problematično nasljeđe Angele Merkel“, kaže on. „Sada dati takvu nagradu Angeli Merkel je potpuno preuranjeno i to nije prava nagrada. Još uvijek nije jasno što su njezine zasluge, a što neuspjesi."

Klimatska kriza, koja se sve više zaoštrava i ruski rat protiv Ukrajine, koji je počeo ubrzo nakon što je Merkel napustila funkciju krajem 2021., umanjili su široku podršku koju je imala u zemlji i inozemstvu dok je bila na vlasti.

Pod Angelom Merkel, koju su zvali „klimatska kancelarka", Njemačka nije ostvarila ciljeve za smanjenje emisije plinova koji izazivaju efekt staklenika na zemlji. Kritičari smatraju da je Merkel bila previše blaga prema Rusiji, dok se sve veća energetska ovisnost Njemačke o Rusiji tijekom njezinog mandata tumači kao greška.

U jednom od rijetkih prošlogodišnjih javnih nastupa, Merkel je osudila rusku agresiju u Ukrajini, ali je branila svoje diplomatske napore. „Zbog toga se neću ispričati", rekla je publici u Berlinu.

Oni koji je podržavaju napominju da se njezina politika prema Rusiji nije mnogo razlikovala od politike drugih kancelara, bez obzira kojoj su stranci pripadali. Kada je riječ o ekonomiji, energetici i kulturi, Njemačka je dugo bila bliža Rusiji nego mnogim europskim saveznicima.

Godine kada je bila kancelarka neki vide kao izgubljenu priliku, dok joj drugi pripisuju zasluge jer je tijekom razdoblja ogromnih preokreta branila status quo.

„Uspjela je održati EU na okupu i ojačati ga u burnim vremenima", kaže za DW Lucas Schramm, politolog s minhenskog Sveučilišta Ludwiga i Maximiliana.

Bankarska, dužnička i izbjeglička kriza pred njezinim očima su pogodile Europsku uniju. Velika Britanija je napustila uniju, dok su Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom bile otvoreno neprijateljske prema njoj.

„Aktualni šefovi država i vlada nedavno su rekli da Merkel nedostaje na samitima Europskog vijeća zbog njezinog autoriteta", dodaje Schramm.

Rasprava o nasljeđu Angele Merkel nije ni blizu kraju i na nju će utjecati događaji koji tek predstoje.

Opravdana ili preuranjena, odluka da joj se dodjeli Orden za zasluge vraća umirovljenu kancelarku u središte pozornosti. To je pokušavala izbjegavati dok je bila na funkciji, ali i otkako se vratila privatnom životu.