Većina građana još nije ugovorila s bankama novi minus; evo na što treba pripaziti |
Objavljeno: 08.01.2024 / 09:45 |
Autor: SEEbiz |
ZAGREB - Značajno se pojačala potražnja za gotovinskim kreditima, vjerojatno i jer građani njima krpaju kućne budžete, pa je pitanje što će biti s minusima, tim više jer su oni u periodu »tranzicije« iz prešutnih u dopuštene, i jer je klijentima, fizičkim osobama, većinom ostavljen rok do konca lipnja ove godine da odluče hoće li svoj stari prešutni minus zatvoriti ili zatražiti njegovo pretvaranje u dopušteni. |
Prema podacima koje je Novi list dobio od banaka, ali i samog HNB-a, može se reći da do početka ove godine ni polovina građana koji koriste prešutno prekoračenje, a takvih je oko 1,8 milijuna, nije još otišlo u banku ili na drugi način potpisalo prijelaz na dopušteno. Imaju, u većini banaka, rok do konca lipnja, pa se na njih apelira da dođu i odrade taj prijelaz što prije, da se ne bi našli u nezgodnoj situaciji da im se jednostrano ukine. No, i u tom slučaju banke će im, tako bar tvrde, na vrijeme ponuditi obročnu otplatu. Sad je samo pitanje čekaju li građani zadnji čas jer misle da ima vremena ili će možda iskoristiti situaciju da iz minusa konačno izađu i razduže se. Banke rado komentiraju kako nude isti iznos pod istim ili boljim uvjetima, no iako nude i obročnu otplatu, ipakje nekako ne ističu u prvi plan, vjerojatno jer im i samima odgovara da klijent ipak zadrži taj proizvod, minus po tekućem računu – kako god ga nazvali – budući da je on bankama stabilan izvor prihoda. Poznato je: tko jednom u minus uđe, teško iz minusa izlazi. To je kredit koji mnogi »vječno otplaćuju« pa normalno da bankarima nije u interesu da se minusi, tamo gdje ljudi imaju stabilne prihode, zatvaraju. Sada je za građane možda prilika za tako nešto, no opet, s obzirom na povećane troškove života, odnosno i spomenutu jagmu za gotovinskim kreditima, upitno je koliko će njih sada odlučiti srezati si minus. Podsjetimo, temeljem memoranduma potpisanog prije godinu i pol dana, od lanjskog lipnja provodi se »migracija« iz tzv. prešutnih prekoračenja nazad u dopuštene, a razlika nije samo nominalna. Iako su i jedno i drugo minusi po tekućem, banke su klijente mahom prebacivale u skuplje i nesigurnije prešutne minuse. Ono što je trebala biti iznimka, postalo je pravilo, pa se oko 1,8 milijuna građana našlo na skliskom terenu prešutnih prekoračenja koje banke mogu zatvoriti kad god hoće te nabijati kamate kakve hoće. To je uočio HNB i zatražio spomenutu migraciju koja traje od sredine prošle do sredine ove godine i u okviru koje bi klijenti »bezbolno« trebali prijeći iz jednog minusa u drugi, za njih barem donekle sigurniji i povoljniji, pod istim uvjetima, te jamstvo banke da u slučaju zatvaranja mogu koristiti obročnu otplatu. Banke tvrde da tako i jest, odnosno većina ih to kaže, pa smo njihove opširne odgovore u dijelu u kojem su svi slični skratili, a klijenti za detalje neka se naravno informiraju ovisno o svom ugovornom odnosu.
– Koristimo priliku i ovim putem pozivamo klijente da dođu u najbližu poslovnicu banke i reguliraju svoje prekoračenje, apelira OTP. Klijentima odobrava isti iznos dopuštenog prekoračenja koji je bio za prešutno, bez dodatnih troškova i uz povoljniju kamatnu stopu. Godišnja kamatna stopa na prekoračenje je 6,60 posto. Klijentima koji do 30. lipnja ove godine ne reguliraju prijelaz ili se ne jave, banka će ukinuti prešutno prekoračenje s 1. srpnja 2024., ali će ih 30 dana prije ukidanja prekoračenja o tome obavijestiti pisanim putem. Klijentima koji budu u korištenju prešutnog prekoračenja do tog datuma, banka će prilikom ukidanja omogućiti otplatu iskorištenog iznosa odobravanjem kredita za obročnu otplatu. Kredit se odobrava na rok od 12 mjeseci, bez dodatnog troška, a kamata ne može biti veća od važeće za dopušteno prekoračenje po tekućem računu. Prešutno prekoračenje OTP više nema u ponudi, a nema ga ni većina ostalih većih banaka. Konkretna je i Addiko banka, u kojoj navode da je 11 posto klijenata koji su na dan primjene memoranduma imali prešutno prekoračenje do sada prihvatilo ponudu prelaska na dopušteno prekoračenje.
I oni će za klijente koji do 30. lipnja 2024. ne prihvate prelazak, ukinuti i zatvoriti prešutno prekoračenje o čemu će ih i obavijestiti minimalno 30 dana ranije, te će omogućiti otplatu u 12 rata. Kamata koja vrijedi od 1. siječnja 2024., za nova ugovaranja i obnove prekoračenja, te za klijente koji ugovore prelazak, u Zabi iznosi 7,19 posto. I u PBZ-u slično: klijentima koji ne sklope ugovor do kraja lipnja, prešutno će prekoračenje biti ukinuto, banka će ih o tome obavijestiti minimalno 30 dana ranije, tu je i obročna otplata, nema dodatnih troškova, a kamata trenutno iznosi 5,94 posto godišnje fiksno.
Trenutno godišnja fiksna kamatna stopa na dopušteno prekoračenje u RBA-u iznosi 7 posto. Također, tko ne iskoristi mogućnost prelaska, prekoračenje se ukida, uz mogućnost obročne otplate u 12 rata. U Erste banci smatraju da će veći dio klijenata koji koriste prešutno prekoračenje u roku ugovoriti dopušteno, no tko ne želi, tu je obročna otplata. I kredit za refinanciranje i kamata na prekoračenje je 5,77 posto fiksno. Od 30. lipnja lani do sada je njihovih 52 tisuće klijenata prešlo na dopuštena prekoračenja, navodi Erste. No, prema neslužbenim informacijama, to je manje od pola od ukupnog broja njihovih klijenata koji imaju odobreno prešutno prekoračenje, iako ga svi i ne koriste. I u HPB-u uvjeti slični: rok je do kraja lipnja, a tko ne ugovori, moguća je obročna otplata, bez dodatnih troškova. O protoku »migracije minusa« pitali smo Hrvatsku narodnu banku. Oni navode da su do 30. lipnja 2023. banke poslale 1.747.001 ponudu potrošačima za ugovaranje dopuštenog prekoračenja u zamjenu za prešutno. Od te 1.747.001 ponude, broj ugovorenih dopuštenih prekoračenja do 30. rujna 2023. bio je tek 245.508. Dakle, kažu iz HNB-a, »još oko 1,5 milijuna građana tek treba ugovoriti dopušteno prekoračenje ukoliko ga namjerava koristiti«. U nastavku kažu i da će nastaviti pratiti dinamiku ugovaranja dopuštenih prekoračenja. No, čini se da nisu baš »up-to-date« u tom praćenju, kad su nam poslali podatke od prije četiri mjeseca. Ipak, teško da su otad previše odskočili, o čemu svjedoči i dio izjava iz poslovnih banaka. |
|
Tagovi: minusi, banke, hnb, erste, zaBA, PBZ |
PROČITAJ I OVO | ||
Kostić sredinom svibnja objavljuje ponudu za Addiko |
BEČ - Tvrtka Agri Europe Cyprus srpskog biznismena Miodraga Kostića sredinom svibnja objavit će ponudu za preuzimanje dionica bečke Addiko Bank AG. |
Stambeni krediti usporavaju, gotovinski ubrzavaju |
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju veljače 2024., na osnovi stanja, 43,1 mlrd. eura. |
Zagrebačka banka: Neto dobit u prvom kvartalu porasla 25% |
ZAGREB - Zagrebačka banka (Zaba) u prvom tromjesečju 2024. ostvarila je dobit nakon oporezivanja od 135 milijuna eura, što je za 27 milijuna eura ili 25 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje financijsko izvješće te banke objavljeno u petak. |
Slovenske banke u prva dva mjeseca više nego udvostručile čistu dobit |
LJUBLJANA - Banke u Sloveniji su u prva dva mjeseca ove godine ostvarile gotovo 160 milijuna eura dobiti prije oporezivanja, što je 2,3 puta više nego u istom razdoblju lani. Neto dobit porasla je gotovo 2,6 puta, na 138,6 milijuna eura, podaci su Banke Slovenije. |
Lucić: Kibernetička sigurnost postala prevladavajući rizik u poslovanju banaka |
OPATIJA - Na 27. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, koja se 25. i 26. travnja održava u Opatiji, održao se okrugli stol na kojemu su sudjelovali čelni ljudi najvećih hrvatskih banaka. |