U odnosu na isto razdoblje prethodne godine tako je zabilježen rast za 6,7% ili 2,7 mlrd. eura, što je ubrzanje za 1,1 postotni bod u odnosu na godišnju promjenu u listopadu. Na mjesečnoj razini, rast je iznosio 0,7% ili 286,1 mil. eura.
Promatrano po institucionalnim sektorima, krediti općoj državi (udjel od 15% u ukupnim kreditima) na mjesečnoj su razini porasli za 0,8% ili 49,4 mil. eura. Na godišnjoj razini povećanje je iznosilo 1,5% ili 96,9 mil. eura. Glavnina kredita opće države (85,8%) odnosi na kredite središnjoj državi, koji su na kraju studenog iznosili 5,5 mlrd. eura (+0,4% mjesečno i +2,0% godišnje). Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).
Krediti kućanstvima iznosili su 21,7 mlrd. eura ili više od 50% ukupnih kredita. Na godišnjoj razini ostvaren je rast za 8,9% ili 1,8 mlrd. eura, dok je na mjesečnoj razini ostvareno povećanje za 0,9% ili 194,8 mil. eura. Promatrano prema strukturi kredita, na stambene kredite odnosilo se 10,8 mlrd. eura (ili gotovo 50% ukupnih kredita plasiranih sektoru kućanstava). Dok je na godišnjoj razini rast iznosio 10%, u odnosu na listopad promatrani krediti porasli su za 0,6% ili 68,4 mil. eura.
Tijekom drugog i trećeg tromjesečja 2023. mjesečni rast (oko 1,5%) stambenih kredita zrcalio je učinak državnih subvencija za stambene kredite. Druga najveća sastavnica kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski krediti, iznosila je u studenom 36,7% ukupnih kredita plasiranih kućanstvima. U odnosu na studeni 2022. godine zabilježen je rast za 10,1% ili 0,7 mlrd. eura. Najveći je to godišnji rast od veljače 2020., a ubrzanje je bilježeno od početka godine. Na godišnjoj razini, rast gotovinskih nenamjenskih kredita premašio je rast stambenih kredita, prvi put od ožujka 2020. Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno rastuće potrebe za financijskim pozajmicama te, s druge strane, snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća. U odnosu na listopad, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 1,2% ili 94,7 mil. eura.
Krediti nefinancijskim društvima, s iznosom od 14,6 mlrd. eura, činili su na kraju studenog 34% ukupnih kredita, a porasli su na osnovi stanja za 6,3% (+0,9 mlrd. eura) u odnosu na studeni 2022. i za 0,3% (+50,2 mil. eura) u odnosu na mjesec ranije. Iako je na osnovi stanja u studenom blago ubrzao godišnji rast (+0,1pb), usporavanje je evidentirano gotovo tijekom cijele godine kao posljedica učinka baznog razdoblja. Iako su usporili krediti za obrtna sredstva (s 4,6% na 2,9%) i krediti za investicije (s 6,4% na 6,2%), ubrzanje je zabilježeno kod ostalih kredita (s 7,8% na 10,0%). Kao ograničavajući čimbenik kreditiranja u narednim mjesecima može se istaknuti restriktivna monetarna politika, što je vidljivo u prelijevanju viših referentnih kamatnih stopa na domaće tržište kroz rast troškova i pooštravanje uvjeta financiranja. Prema posljednjim rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, standardi odobravanja kredita nastavili su se zaoštravati kao posljedica niže razine tolerancije rizika banaka, troškova izvora sredstava i bilančnih ograničenja, pogoršanja izgleda industrije ili pojedinog poduzeća te očekivanja o pogoršanju gospodarskih kretanja općenito.
Promatrano prema kretanju plasmana kućanstvima i nefinancijskim društvima, može se zaključiti da je kreditna aktivnost još uvijek solidna unatoč postepenom, ali kontinuiranom rastu kamatnih stopa. Ipak, više kamatne stopa odražavaju se na ublažavanje potražnje za kreditima na što sugerira Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka. Kod poduzeća je potražnja skromnija i uslijed manjih potreba za financiranjem investicija, vjerojatno kao posljedica i ekonomske neizvjesnosti. U obzir treba uzeti i porast zaduženosti poduzeća tijekom 2022. S druge strane, osim viših kamatnih stopa, skromnija potražnja stanovništva za stambenim kreditima odraz je završetka programa državnog subvencioniranja.
