Ukupni krediti banaka rastu šest uzastopnih mjeseci

Mjesečni rast je iznosio 0,05% dok je u odnosu na početak prošle godine zabilježeno povećanje od 3,5%. Promatrano po valutnoj strukturi, na godišnjoj su razini kunski krediti porasli za preko 13 mlrd kuna (12,9%) dok su oni s valutnom klauzulom bili niži za preko 4 mlrd (-3,1%). Trend rasta kunskih kredita, te pad valutnih kredita prisutan je već više od šest godina. Udio valutnih kredita u ukupnim kreditivma tako se kontinuirano smanjuje od sredine 2012. kada je taj pokazatelj kreditne eurizacije iznosio 76,3%. Na početku 2020. godine valutni krediti u ukupnim kreditima činili su tek 54,8%.

Promatrano prema sektorima, više od polovine kredita plasirani su sektoru kućanstava. Nominalan iznos ovih kredita u siječnju je premašio 133,6 mlrd kuna što je 8,7 mlrd više u odnosu na početak 2020. Unatoč skromnom mjesečnom porastu od 0,4%, godišnja stopa rasta iznosila je 7,0%. Kod stanovništva osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite koji još uvijek rastu po godišnjim dvoznamenkastim stopama (15,6%).

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju siječnja iznosili su 82,1 mlrd kuna, te su bili 0,3% viši na mjesečnoj razini. Godišnja stopa rasta ostala je negativna deseti mjesec za redom te je iznosila -0,7%.

Naposljetku, krediti središnjoj državi u siječnju su zabilježili iznos od 36,6 mlrd kuna što na mjesečnoj razini predstavlja pad od 1,3%. Na godišnjoj razini stanje kredita središnjoj državi poraslo je za 0,7%.

U mjesecima ispred nas, banke neće poduzimati mjere prisilne naplate (ovrha, aktiviranje instrumenata osiguranja) duga te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i poduzetnike čiji je bonitet ozbiljno narušen uslijed posljedica epidemije koronavirusa.