Na osnovi stanja porasli su za 983,1 mil. eura ili 5,2% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, dok je u odnosu na kraj 2022. zabilježen skroman pad od 0,1% (-28,6 mil. eura). Na kraju 2022. prekinut je trend pozitivnih stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu na mjesečnoj razini koji je trajao tijekom cijele 2022., a smanjenje je nastavljeno i na početku 2023. S druge strane, dinamika godišnjeg rasta zadržava se na razinama od oko 5% od svibnja prošle godine. Najveći udio ukupnih kredita stanovništvu čine krediti u domaćoj valuti, i to 19,8 mlrd. eura ili 99,7%.
Promatrano po instrumentima, na osnovi stanja, najveći generator godišnjeg rasta ukupnih kredita bili su stambeni krediti s rastom od 0,9 mlrd. eura ili 9,9% godišnje (u odnosu na 10,3% u prosincu 2022.), dok su na mjesečnoj razini ostali gotovo nepromijenjeni (+0,1% ili +5,2 mil. eura). Prema navodima iz HNB-a, stagnacija stambenih kredita na mjesečnoj razini može se povezati sa snažnim mjesečnim rastom stambenih kredita iz prosinca uslijed jačanja očekivanja o pooštravanju uvjeta kreditiranja. Krajem siječnja stambeni krediti iznosili su gotovo 10 mlrd. eura, a činili su polovicu ukupnih kredita plasiranih kućanstvima.
S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti s iznosom od 7,2 mlrd. eura, činili su krajem siječnja 36,3% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, a ostvarili su skroman rast od 1,8% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine (u odnosu na zabilježenih 2,4% godišnje u prosincu 2022.). Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja 2021. godine. U odnosu na prosinac, zabilježen je skroman pad od 0,1% ili 8,4 mil. eura.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 783,5 mil. eura, zabilježila su pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine i u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na siječanj 2022. niža su za 4,9% ili 40 mil. eura, dok je u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno smanjenje za 0,2% ili 1,7 mil. eura. Krediti po kreditnim karticama iznosili su na osnovi stanja gotovo 400 mil. eura, a u siječnju je prekinut trend pada na godišnjoj razini koji je trajao od travnja 2020. U odnosu na siječanj 2022. krediti spomenute kategorije viši su za 7,9%. U odnosu na kraj 2022. ostvaren je pad od 1,2%.
Zaoštravanje monetarne politike ESB-a utječe i na kamatne stope na kredite banaka u Hrvatskoj. Prema središnjoj banci, statistički pokazatelji kamatnih stopa na najvažnije vrste kredita odobrenih kućanstvima pokazuju trend blagog rasta od druge polovice 2022., osim kod kredita temeljem prekoračenja po transakcijskim računima i kredita odobrenih po kreditnim karticama kod kojih se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja prosjeka kamatnih stopa. U siječnju 2023, najviši prosjek kamatnih stopa zabilježen je za nenamjenske i ostale eurske kredite, a iznosio je 5,36% (najviše od siječnja 2019.). Prosjek kamatnih stopa u siječnju za stambene kredite u domaćoj valuti iznosio je 2,89%, što je ujedno i najniži prosjek kamatnih stopa u promatranom mjesecu.
U 2023. očekujemo sužavanje razlike između stope rasta kredita stanovništvu i stope rasta potrošačkih cijena. Smatramo da će kod potrošača rast stambenih kredita nastaviti poticati državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina. Postojana intervencija države kroz subvencije stambenih kredita potiče brži rast cijena na tržištu nekretnina, što se potom prenosi na ubrzanje rasta stambenih kredita u odnosu na gotovinske.
