Na godišnjoj razini, monetarni agregat M1 usporio je rast četvrti mjesec zaredom, na 7,4% (+13,7 mlrd. kuna) u odnosu na 8,5% krajem rujna. Trend pozitivnih godišnjih stopa rasta traje od rujna 2012. godine. Na mjesečnoj razini, ponovno je zabilježen pad novčane mase, odnosno monetarni agregat M1 manji je za 0,7% ili 1,3 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2021., ostvaren je rast od 10,3 mlrd. kuna ili 5,5%.
Pad novčane mase na mjesečnoj razini posljedica je smanjenja gotovog novca izvan kreditnih institucija koji je pao za 9,6% u odnosu na kraj rujna. Prema navodima iz HNB-a, nastavak snažnog smanjivanja gotovog novca izvan kreditnih institucija može se povezati s približavanjem uvođenja eura. Na godišnjoj razini, gotov novac izvan kreditnih institucija ostvario je dvoznamenkasti pad od 25,3% ili 9,3 mlrd. kuna, a intenziviranje dinamike pada traje od svibnja. S druge strane, depozitni novac, s iznosom od 171,9 mlrd. kuna, ostvario je rast od 15,2% ili 22,7 mlrd. kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine i povećao se za skromnih 0,9% u odnosu na rujan.
Najšire definirani monetarni agregat, ukupna likvidna sredstva M4 (koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, kao i udjele novčanih fondova) iznosio je krajem listopada 436,4 mlrd. kuna. Rast monetarnog agregata M4 također je usporio na godišnjoj razini, odnosno ostvaren je rast od 36,9 mlrd. kuna ili 9,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine (-1,2pb u odnosu na godišnju promjenu u rujnu).
Usporavanje godišnje stope rasta zabilježeno je treći mjesec zaredom. Na mjesečnoj razini, ukupna likvidna sredstva pala su za skromnih 0,8% ili 3,4 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2021., ukupna likvidna sredstva veća su za 33 mlrd. kuna ili 8,2%.
Prema navodima iz središnje banke, smanjenje ukupnih likvidnih sredstava (M4) na mjesečnoj razini (-2,9 mlrd. kuna ili 0,7% na osnovi transakcija) odraz je smanjenja neto inozemne aktive (NIA) kreditnih institucija, koje je ublaženo porastom neto domaće aktive (NDA). Smanjenje kvazinovca (1,5 mlrd. kuna ili 0,6% na osnovi transakcija) posljedica je pada deviznih depozita koji su posljednjih mjeseci snažno rasli. Posebice su smanjenje zabilježili devizni depoziti poduzeća, što je, prema HNB-u, u najvećoj mjeri posljedica otplate euroobveznica jednog velikog poduzeća. Na godišnjoj razini, skromnije usporavanje rasta M4 od M1 odraz je snažnijeg rasta kvazinovca u odnosu na godišnje promjene prošle godine.
