GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Tvrtkama nasušno treba novac, no uzet će ga - država

Tvrtkama nasušno treba novac, no uzet će ga - država
LIKVIDNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.05.2020 / 20:42
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA – Gotovo 6.000 tvrtki podnijelo je do sada zahtjev za kredit za likvidnost, saznajemo iz Financijske agencije, koja samo prikuplja i dalje bankama distribuira zahtjeve iz palete mjera pomoći Vlade za poduzeća pogođena blokadom uslijed pandemije koronavirusa.

Prikuplja tako, te bankama »prebacuje«, i zahtjeve tvrtki za svježim novcem koji im je sve potrebniji kako bi prebrodile ovo razdoblje i nastavile poslovati nakon snažnog kriznog šoka.

No, očito je još velik broj ovih zahtjeva na čekanju, o čemu su ponovo progovorili iz Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca, apelirajući na banke da ubrzaju s odobravanjem kredita, budući da izgovora više nema. Više ne rade od kuće, primijetila je Gordana Deranja, čelnica HUP-a. Uz to, HNB je komercijalnim bankama oslobodio ogromne količine likvidnosti, tolike da su banke zadnju HNB-ovu aukciju ignorirale – dodatna likvidnost im ne treba, piše Novi list.

Štoviše, dnevni viškovi kunske likvidnosti, prema podacima RBA analitičara, sežu i preko 36 milijardi kuna. Ispada da financijski sektor pliva u novcu, a tvrtkama novac nedostaje. No, velik dio tih sredstava pokupit će država, koja sjedi na dvije stolice – s jedne strane apelira da se krediti odobravaju poduzetnicima, a s druge ih zapravo istiskuje s tržišta.

Krediti za likvidnost i obrtna sredstva nasušna su potreba privredi koja se otvara, no neizvjesno je hoće li tvrtke uspjeti prodati robu, održati prihode… HUP predstavlja privatni sektor, no i banke su privatne, a njihov je primarni cilj sačuvati štednju svojih deponenata. Stoga se teško odvaže ući u rizik, u nesiguran posao, a upravo to se događa. Država, međutim, kod kredita koji idu u suradnji s HBOR-om osigurava 50 posto plasmana, pa gdje je onda zapelo, pitali smo jučer i veće komercijalne banke, i Hrvatsku udrugu banaka, kao njihovu udrugu, i HBOR, i HNB… Stigao je zajednički odgovor HUB-a i njegovih članica, dakle banaka. Prvo su se osvrnuli na primjedbu da ih je možda usporio rad od kuće, što negiraju, no i dalje ne govore u brojkama.

– Banke su se epidemiološkoj situaciji prilagodile doslovno u nekoliko sati, većinom još i prije službenih smjernica Kriznog stožera, a sve s ciljem zaštite zdravlja svojih djelatnika, klijenata i poslovnih partnera. Tako niti rad od kuće ni u kojem obliku nije umanjio učinkovitost rada banaka; osim što se većina usluga mogla ostvariti digitalnim putem, većina djelatnika drugih odjela preusmjerena je upravo na aktivnosti koje su izravno pridonijele bržem rješavanju korisničkih zahtjeva, tvrde u bankarskoj udruzi. Kažu i da su »poslovne banke u Hrvatskoj i prije epidemije bile visoko digitalizirane, tako da rad od doma, pa čak i privremeno zatvaranje nekih poslovnica uslijed posljedica potresa u Zagrebu, nisu utjecali na brzinu poslovnih procesa. Odmah po zaprimanju konkretnih smjernica i odluka Vlade RH, banke su u iznimno kratkom roku pripremile informatičke sustave za zaprimanje zahtjeva za moratorije te ih odobravaju brzo i efikasno«, ističu u HUB-u.

Dakle, moratoriji idu, a likvidnost?

– Banke u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om implementiraju programe koje Europska komisija i Europska investicijska banka kreiraju specifično za poduzeća pogođena pandemijom koronavirusa. U proteklom razdoblju banke su potpisale sporazume s HBOR-om o osiguravanju portfelja kredita za likvidnost poduzetnika, dok će se u idućem razdoblju osigurati i okvirni krediti za obrtna sredstva te razni modeli povoljnog financiranja. Pozdravljamo inicijative koje je objavila Europska komisija, a koje imaju cilj omogućiti dodatnu regulatornu fleksibilnost i osigurati nastavak bankovnog kreditiranja gospodarstva te na taj način pridonijeti ublažavanju teških posljedica koronavirusa za gospodarstvo, kažu u HUB-u.

Ponavljaju da će stabilan bankarski sustav u Hrvatskoj imati ključnu ulogu u gospodarskom oporavku, stoga će, kažu, banke u suradnji s domaćim i međunarodnim institucijama nastaviti osiguravati povoljno financiranje, kako bi se omogućila adekvatna likvidnost poduzetnicima i očuvala radna mjesta. Dodaju da redovito komuniciraju s predstavnicima javne vlasti, raznim udruženjima i institucijama te će održati sastanak s HUP-om, kako bi bili u mogućnosti saslušati dodatne prijedloge i eventualne poteškoće poduzetnika u procesu financiranja, zaključuju u HUB-u.

Iz Zagrebačke banke poslali su i samostalni odgovor, u kojem zaključuju da oni zahtjeve obrađuju u najkraćem mogućem roku te nakon obrade klijenta obavještavaju o odluci banke.

– U banci procjenjujemo pojedinačnu situaciju svakog našeg klijenta, uvijek postupajući u najboljem interesu u odnosu na sve naše dionike, ističu u Zabi.

Tagovi: krediti za likvidnost, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska udruga poslodavaca, Financijska agencija, Zagrebačka banka, HAMAG-BICRO, Hrvatska banka za obnovu i razvitak
PROČITAJ I OVO
Stambeni krediti u godinu dana veći za 3,6 milijardi kuna
KREDITIRANJE
Stambeni krediti u godinu dana veći za 3,6 milijardi kuna
ANALIZA - Uz blagi rast na mjesečnoj razini (+0,3%) ukupni krediti stanovništvu krajem svibnja dosegnuli su 137,9 mlrd. kuna. Navedeni iznos je 3,6 mlrd. kuna viši nego krajem svibnja 2020. Godišnja nominalna stopa tako se zadržala na travanjskih 2,7%.
Rekordna dobit Hrvatske poštanske banke
REKORDI
Rekordna dobit Hrvatske poštanske banke
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka u prvom polugodištu ostvarila je 147 milijuna kuna neto dobiti, što je 28 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije i najviša polugodišnja dobit u posljednjih trideset godina.
HNB kreće s inicijativom za zakonske izmjene oko prekoračenja po tekućem računu
INICIJATIVE
HNB kreće s inicijativom za zakonske izmjene oko prekoračenja po tekućem računu
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) uputila je okružnicu bankama, kojom ih obavještava da pokreće inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) u vezi s odobravanjem prekoračenja po tekućem računu, izvijestili su u petak iz HNB-a.
Erste banka u prvoj polovini godine s 511 milijuna kuna neto dobiti
RAST
Erste banka u prvoj polovini godine s 511 milijuna kuna neto dobiti

ZAGREB - Erste banka je u prvoj polovini godine poslovala s 511,2 milijuna kuna neto dobiti, što je gotovo tri puta više nego u istom lanjskom razdoblju, kada je neto dobit iznosila 171,3 milijuna kuna, objavila je u petak ta banka.

HBOR kreditira projekte javnog sektora uz kamatne stope od 1,1 posto
KREDITIRANJE
HBOR kreditira projekte javnog sektora uz kamatne stope od 1,1 posto
ZAGREB - HBOR je snizio kamatne stope po programima Investicije javnog sektora i EU projekti te je kamatna stopa za ulaganja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova i agencija u njihovom većinskom vlasništvu s potpomognutih područja snižena na 1,1 posto, a za one s ostalih područja na 1,2 posto.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE