GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Tvrtkama nasušno treba novac, no uzet će ga - država

Tvrtkama nasušno treba novac, no uzet će ga - država
LIKVIDNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.05.2020 / 20:42
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA – Gotovo 6.000 tvrtki podnijelo je do sada zahtjev za kredit za likvidnost, saznajemo iz Financijske agencije, koja samo prikuplja i dalje bankama distribuira zahtjeve iz palete mjera pomoći Vlade za poduzeća pogođena blokadom uslijed pandemije koronavirusa.

Prikuplja tako, te bankama »prebacuje«, i zahtjeve tvrtki za svježim novcem koji im je sve potrebniji kako bi prebrodile ovo razdoblje i nastavile poslovati nakon snažnog kriznog šoka.

No, očito je još velik broj ovih zahtjeva na čekanju, o čemu su ponovo progovorili iz Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca, apelirajući na banke da ubrzaju s odobravanjem kredita, budući da izgovora više nema. Više ne rade od kuće, primijetila je Gordana Deranja, čelnica HUP-a. Uz to, HNB je komercijalnim bankama oslobodio ogromne količine likvidnosti, tolike da su banke zadnju HNB-ovu aukciju ignorirale – dodatna likvidnost im ne treba, piše Novi list.

Štoviše, dnevni viškovi kunske likvidnosti, prema podacima RBA analitičara, sežu i preko 36 milijardi kuna. Ispada da financijski sektor pliva u novcu, a tvrtkama novac nedostaje. No, velik dio tih sredstava pokupit će država, koja sjedi na dvije stolice – s jedne strane apelira da se krediti odobravaju poduzetnicima, a s druge ih zapravo istiskuje s tržišta.

Krediti za likvidnost i obrtna sredstva nasušna su potreba privredi koja se otvara, no neizvjesno je hoće li tvrtke uspjeti prodati robu, održati prihode… HUP predstavlja privatni sektor, no i banke su privatne, a njihov je primarni cilj sačuvati štednju svojih deponenata. Stoga se teško odvaže ući u rizik, u nesiguran posao, a upravo to se događa. Država, međutim, kod kredita koji idu u suradnji s HBOR-om osigurava 50 posto plasmana, pa gdje je onda zapelo, pitali smo jučer i veće komercijalne banke, i Hrvatsku udrugu banaka, kao njihovu udrugu, i HBOR, i HNB… Stigao je zajednički odgovor HUB-a i njegovih članica, dakle banaka. Prvo su se osvrnuli na primjedbu da ih je možda usporio rad od kuće, što negiraju, no i dalje ne govore u brojkama.

– Banke su se epidemiološkoj situaciji prilagodile doslovno u nekoliko sati, većinom još i prije službenih smjernica Kriznog stožera, a sve s ciljem zaštite zdravlja svojih djelatnika, klijenata i poslovnih partnera. Tako niti rad od kuće ni u kojem obliku nije umanjio učinkovitost rada banaka; osim što se većina usluga mogla ostvariti digitalnim putem, većina djelatnika drugih odjela preusmjerena je upravo na aktivnosti koje su izravno pridonijele bržem rješavanju korisničkih zahtjeva, tvrde u bankarskoj udruzi. Kažu i da su »poslovne banke u Hrvatskoj i prije epidemije bile visoko digitalizirane, tako da rad od doma, pa čak i privremeno zatvaranje nekih poslovnica uslijed posljedica potresa u Zagrebu, nisu utjecali na brzinu poslovnih procesa. Odmah po zaprimanju konkretnih smjernica i odluka Vlade RH, banke su u iznimno kratkom roku pripremile informatičke sustave za zaprimanje zahtjeva za moratorije te ih odobravaju brzo i efikasno«, ističu u HUB-u.

Dakle, moratoriji idu, a likvidnost?

– Banke u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om implementiraju programe koje Europska komisija i Europska investicijska banka kreiraju specifično za poduzeća pogođena pandemijom koronavirusa. U proteklom razdoblju banke su potpisale sporazume s HBOR-om o osiguravanju portfelja kredita za likvidnost poduzetnika, dok će se u idućem razdoblju osigurati i okvirni krediti za obrtna sredstva te razni modeli povoljnog financiranja. Pozdravljamo inicijative koje je objavila Europska komisija, a koje imaju cilj omogućiti dodatnu regulatornu fleksibilnost i osigurati nastavak bankovnog kreditiranja gospodarstva te na taj način pridonijeti ublažavanju teških posljedica koronavirusa za gospodarstvo, kažu u HUB-u.

Ponavljaju da će stabilan bankarski sustav u Hrvatskoj imati ključnu ulogu u gospodarskom oporavku, stoga će, kažu, banke u suradnji s domaćim i međunarodnim institucijama nastaviti osiguravati povoljno financiranje, kako bi se omogućila adekvatna likvidnost poduzetnicima i očuvala radna mjesta. Dodaju da redovito komuniciraju s predstavnicima javne vlasti, raznim udruženjima i institucijama te će održati sastanak s HUP-om, kako bi bili u mogućnosti saslušati dodatne prijedloge i eventualne poteškoće poduzetnika u procesu financiranja, zaključuju u HUB-u.

Iz Zagrebačke banke poslali su i samostalni odgovor, u kojem zaključuju da oni zahtjeve obrađuju u najkraćem mogućem roku te nakon obrade klijenta obavještavaju o odluci banke.

– U banci procjenjujemo pojedinačnu situaciju svakog našeg klijenta, uvijek postupajući u najboljem interesu u odnosu na sve naše dionike, ističu u Zabi.

Tagovi: krediti za likvidnost, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska udruga poslodavaca, Financijska agencija, Zagrebačka banka, HAMAG-BICRO, Hrvatska banka za obnovu i razvitak
PROČITAJ I OVO
Kamatne marže hrvatskih banaka niže od onih u zemljama Nove Europe
MARŽE
Kamatne marže hrvatskih banaka niže od onih u zemljama Nove Europe
ANALIZA - Analiza kretanja neto kamatne marže banaka u 27 europskih zemalja od kraja 2007. godine naovamo pokazuje da je neto kamatna marža hrvatskih banaka u najvećem dijelu promatranog razdoblja bila niža od prosječne neto kamatne marže u zemljama Nove Europe, kaže se u HUB analizama.
Hrvati mjesečno uštede 479 kuna
UŠTEĐEVINA
Hrvati mjesečno uštede 479 kuna
ZAGREB - Svijest hrvatskih građana o važnosti štednje nije se promijenila zadnjih godinu dana unatoč krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, te ih kao i lani 83 posto smatra da je štedjeti važno, a prosječno na mjesec uštede 479 kuna, pokazala je anketa Erste banke.
TI: Brojne europske banke izbjegavaju porezne obaveze
POREZI
TI: Brojne europske banke izbjegavaju porezne obaveze
LONDON - Upotreba poreznih oaza i agresivno izbjegavanje poreza raširena su pojava među europskim bankama, uključujući talijanske UniCredit i Intesu Sanpaolo i francuski Societe Generale, pokazalo je izvješće Transparency Internationala (TI).
HNB: Vrijednost bezgotovinskih transakcija u pet godina skočila 47 posto
SKOK
HNB: Vrijednost bezgotovinskih transakcija u pet godina skočila 47 posto
ZAGREB - U Hrvatskoj je broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija zadnjih pet godina povećan za 58 posto, a ukupna vrijednost transakcija za 47 posto, navodi se u publikaciji Hrvatske narodne banke (HNB) "Bezgotovinske platne transakcije 2019.".
Mesečno u proseku uštedimo 5.210 dinara, najviše u proteklih šest godina
ŠTEDNJA
Mesečno u proseku uštedimo 5.210 dinara, najviše u proteklih šest godina
BEOGRAD - Najnovije istraživanje Erste Grupe o štednim navikama i stavovima građana Srbije pokazalo je da u proseku, mesečno sačuvamo 5.210 dinara, što je 439 dinara više nego prošle godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE