Kako se navodi u priopćenju HNB-a, uz pooštrenu geopolitičku situaciju, osnovni rizici za financijsku stabilnost su usporavanje gospodarstva u Hrvatskoj i europodručju te ustrajna temeljna inflacija, koja bi iziskivala zadržavanje monetarne politike u restriktivnom području u dužem razdoblju.
Napominje se i da su rastu kamatnog rizika ponajprije izloženi potrošači s dugoročnim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom. Taj rizik kratkoročno ublažavaju rasprostranjenost Nacionalne referentne stope (NRS) kao referentnog parametra i zakonsko ograničenje varijabilnih kamatnih stopa te aktivnosti koje potrošači sami poduzimaju kako bi se zaštitili.
Cijene stambenih nekretnina nastavile su rasti, dok se broj transakcija smanjio, što uz pogoršanje uvjeta financiranja može potaknuti preokret ciklusa na tržištu stambenih nekretnina, posebice ako gospodarska aktivnost znatnije oslabi, zamjećuju u HNB-u.
Iako bi takav nepovoljan scenarij mogao povećati kreditni rizik i smanjiti vrijednost instrumenata osiguranja u bilancama banaka, bankarski se sustav ocjenjuje otpornim na takve rizike zahvaljujući visokoj kapitaliziranosti i likvidnosti te rastu profitabilnosti, navode iiz središnje banke. HNB je stoga dodatno 5. srpnja podigao stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, čime pridonosi jačanju otpornosti banaka, i to s 1 na 1,5 posto, s primjenom od polovine iduće godine.
Nakon šest godina rasta, ukupna imovina bankovnog sustava u prvom se tromjesečju 2023. godine smanjila za 5,2 posto u odnosu na 31. prosinca 2022. i iznosila je 72 milijardi eura. Najviše su se smanjili ključni izvori financiranja – depoziti kućanstava, čije se smanjenje povezuje s ulaganjem u narodne obveznice, i depoziti nefinancijskih društava, konstatirali su na Savjetu HNB-a.
Kvaliteta kredita mjerena udjelom NPL-ova blago se pogoršala. Premda se iznos NPL-ova nastavio smanjivati, njihov udio povećao se s 3 na 3,2 posto, zbog utjecaja smanjenja novčanih sredstava na pad osnovice. No, blago pozitivno kretanje vidljivo je kod kredita u Fazi 2., koji se smanjuju i u apsolutnom iznosu, i kao udio u ukupnim kreditima (sa 14,2 na 13,1 posto). Neznatan pad stope ukupnoga kapitala, s 24,8 na 23,6 posto rezultat je smanjenja regulatornoga kapitala primarno zbog isplata dividendi, ističe se u prioćenju.
Savjet HNB-a dao je danas suglasnost Nadzornom odboru Agram banke da Veselko Čepo obavlja funkciju člana uprave te banke i Nadzornom odboru Kentbanke da Hasan Ecesoy obavlja funkciju predsjednika uprave te banke te suglasnost Nadzornom odboru Samoborske banke da Verica Ljubičić obavlja funkciju članice uprave te banke, zaključuje se u priopćenju.
