NLB-ova očekivanja od ostatka godine vrlo optimistična

U ovom pregledu Intercapital donosi vam ključne zaključke iz tog poziva.

NLB je od samog početka istaknuo da bi se snažni rezultati kojima smo svjedočili 2022. trebali nastaviti iu prvom tromjesečju 2023. Iako je za očekivati pad u obujmu izdavanja kredita, lebdeći na srednjim jednoznamenkastim brojevima, povećanje kamatne stope koje smo vidjeli od prošlog ljeta pozitivno su utjecale na marže. Naime, prema NLB-u, kamate na novoizdane kredite su cca. triput veći nego prije godinu dana (1,5% naspram približno 4,5%). To bi značilo da se čak i uz niži srednji rast obujma pojedinačnog kredita još uvijek očekuje povećanje prihoda od kamata.

S obzirom na trenutnu makroekonomsku situaciju, a posebno situaciju u bankarskom sektoru općenito, NLB za sebe ne vidi jak materijalni ili bilo kakav materijalni utjecaj situacije s Credit Suisseom i povezanih događaja. Nadalje, regija Jugoistočne Europe u kojoj posluju (bez Hrvatske) prema NLB-u nije suočena s velikim stresom za svoj gospodarski razvoj, s povijesno niskim stopama nezaposlenosti. Također su primijetili da bi moglo doći do određenog poboljšanja demografske situacije, posebice u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, s povećanjem stranih ulaganja u tim zemljama.

Također napominju da rat u Ukrajini, kao ni sama povećanja kamata, nisu imali negativan učinak na NLB. To je posebno vidljivo na strani depozita, jer napominju da ne vide gubitke na depozitima građana, a na strani pravnih osoba male i nematerijalne gubitke. Također su primijetili da je na strani zajmova 60% njihovih zajmova vezano uz 6M EURIBOR, koji je s rastom pozitivno utjecao na kretanja u glavnoj liniji. Što se tiče korporativnih klijenata, postoji smanjenje rasta, posebno u obujmu, ali to je više zbog činjenice da je potražnja bila toliko visoka u 2022., posebno za energetski intenzivne industrije. Kako se stanje na energetskom tržištu uglavnom stabiliziralo, ovi klijenti nastavljaju s otplatom svojih kredita i kao takvi ne trebaju toliko novih izdavanja. Na kraju, cijene depozita ostaju prilično ograničene.

Što se tiče rizika, istaknuli su da bi prvo tromjesečje 2023. trebalo nastaviti snažan trend iz 2022., jer su rekli da očekuju neke pozitivne pomake, a ne negativne pomake. Stoga, unatoč trenutnoj situaciji, ne očekuju negativna kretanja na strani rizika.

Također su se dotakli svojih trenutnih događaja, uključujući izdavanje povlaštenih obveznica kao i njihove aktivnosti spajanja i preuzimanja. M&A aktivnost u tom smislu, iako nisu navedeni konkretni detalji, a iz NLB-a su sami istaknuli da će više informacija dobiti sljedećih tjedana, ipak je zanimljiva. Napomenuli su da bi se to uglavnom odnosilo na stjecanje imovine zakupljene nakon OTP-ove integracije Nove KBM u Sloveniji, s imovinom u iznosu od cca. 800 milijuna eura. Nadalje su napomenuli da je 100 milijuna eura te imovine prisutno u Hrvatskoj. Ova bi akvizicija, ako do nje dođe, učinila NLB tržišnim liderom u poslovanju leasinga u Sloveniji. Naravno, ništa od ovoga nije uklesano u kamen i u ovom su trenutku samo nagađanja.

Financiranje je, međutim, konkretnije. Kao što je NLB već nekoliko puta napomenuo, plan je izdati senior povlaštenu obveznicu u rasponu od 300 do 600 milijuna eura. 300 milijuna eura minimalni je iznos koji se mora izdati za ispunjavanje zahtjeva MREL-a, što se mora učiniti do 1. siječnja 2024. Preostali iznos, kako napominje NLB, izdat će se za pomoć u financiranju gore spomenutog stjecanja poslovanja na leasing. Izdavanje obveznice trebalo bi se dogoditi negdje u drugom tromjesečju 2023. NLB je također napomenuo da je ovo prva zelena obveznica koju izdaju, a što se tiče stope po kojoj će biti izdana, nadaju se da će to imati negativan učinak na kamatna stopa. Nadalje, također su napomenuli da stopa po kojoj će ona biti izdana, naravno ovisno o tržišnim uvjetima, ne bi trebala premašiti iznos po kojem je izdana njihova zadnja obveznica.

Sve zajedno, NLB je nekoliko puta ponovio da će možda morati preispitati i unaprijediti svoje stajalište i smjernice, na temelju ovih pozitivnih pomaka.

Tijekom sesije pitanja i odgovora dano je nekoliko drugih zanimljivosti. NLB ima velike koristi od kretanja kamata, što vide kao povratak u normalu. Zapravo, u ECB-u drže aplikaciju. 2 milijarde eura imovine, koja donosi 3% povrata u usporedbi s 0% prije godinu dana.

Nadalje, napominju da je jedini stvarni rizik koji ih zabrinjava trenutna stopa inflacije, a posebice postojanost rasta temeljne inflacije. Međutim, primjećuju da bi zbog kretanja zajmova, depozita i kamata rast prihoda trebao biti iznimno snažan i više nego dovoljan da to kompenzira.

Naposljetku, napominju da su neke regulatorne naknade premjestili na prvo tromjesečje 2023., što je trebalo biti učinjeno u drugom tromjesečju 2023. Kao takav, učinak toga trebao bi se vidjeti na financijska izvješća, ali također ne bi trebao predstavljati iznenađenje.