Taj se trend pogoršao u siječnju, pri čemu je mjesečni iznos kredita smanjen za 0,6%, što je dovelo do usporavanja rasta na godišnjoj razini na 3,6%. Tako je ukupan iznos izdanog kredita u Hrvatskoj iznosio 42,8 milijardi eura. Situacija s kamatnim stopama je nešto šarolikija, pri čemu nekoliko kategorija i dalje bilježi mjesečni i godišnji rast, dok jedna kategorija bilježi godišnji rast, ali mjesečni pad.
Prema posljednjem izvješću o promjenama koje bilježe hrvatske financijske institucije, u siječnju 2024. zabilježen je prvi pravi pad rasta kredita, barem na mjesečnoj razini. Kao takvi, ukupni izdani zajmovi iznosili su 42,8 milijardi EUR, smanjujući se za 0,6% na mjesečnoj razini (ili -246 milijuna EUR), ali i dalje rastu za 3,6% na godišnjoj razini. Međutim, međugodišnji rast je usporio, s cca. 11% na godišnjoj razini u istom mjesecu prošle godine, do srednjih jednoznamenkastih razina, a sada do ove razine. To je naravno bilo i očekivano jer su više kamate na kredite zbog povišenih kamata ECB-a konačno zakružile gospodarstvom, pišu analitičari Intercapitala.
Raščlanjujući najveće kategorije zajmova, na zajmove stanovništvu i poduzećima, možemo vidjeti da su zajmovi stanovništvu porasli za 0,6% na mjesečnoj razini i 9,9% na godišnjoj razini na 21,8 milijardi EUR, dok su zajmovi za poduzeća smanjeni za 2,3% na mjesečnoj razini, ali su i dalje porasli za 2,7% Na godišnjoj razini na 14,2 milijarde eura. To bi značilo da i dalje postoji potražnja za kreditima stanovništvu, ali da je potražnja za korporativnim kreditima značajno usporila.
Promatrajući pobliže ove kategorije, unutar kredita stanovništvu, najveći apsolutni mjesečni porast bilježe potrošački krediti, koji su porasli za 0,9%, odnosno 72 mil. eura, a slijede stambeni krediti, koji su porasli za 0,6% ili 64 mil. eura. Jedine dvije značajnije kategorije su prekoračenja po transakcijskim računima, koja su porasla za 1,6%, odnosno 12 milijuna eura mjesečno, dok je kategorija ostalih kredita smanjena za 0,9% ili 12,6 milijuna eura. Slična je situacija iu podacima na godišnjoj razini, iako ovaj put prednjače stambeni krediti, koji su porasli za 10,4%, odnosno 1,03 milijarde eura na godišnjoj razini, slijede potrošački krediti s 12%, ili 862 milijuna eura, te kategorija ostalih kredita, s povećanje od 6,7%, odnosno 83 milijuna eura.
U međuvremenu su krediti pravnim osobama prošli lošije, pri čemu je kategorija ostalih kredita smanjena za 283 milijuna eura ili 6,7% na mjesečnoj razini, a slijede krediti za obrtna sredstva na -32,7 milijuna eura ili -0,7%, dok su investicijski krediti porasli za 15 milijuna eura ili 0,3%. S druge strane, na godišnjoj su razini investicijski krediti porasli za 7,9%, odnosno 434 milijuna eura, slijede krediti za obrtna sredstva 2,6%, odnosno 112 milijuna eura, dok je kategorija ostalih kredita smanjena za 2,7% ili 110 milijuna eura.
Prijeđemo li s druge strane medalje i pogledamo kamatne stope na kredite, prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite iznosila je 3,64% i porasla je za 0,04 p.p. MoM, a 0,75 p.p. YoY. Porasli su i potrošački krediti, za 0,17 p.p. MoM, 0,75 p.p. Na godišnjoj razini na 6,11%, dok su krediti pravnim osobama smanjeni na mjesečnoj razini, za 0,16 pp, ali su porasli na godišnjoj razini, za 1,77 pp, na 5,14%.
Kao što vidimo, i rast kredita i rast kamata su prema posljednjim dostupnim podacima usporeni. S obzirom na ovakvu dinamiku, ne treba očekivati da će se bilježiti daljnji rast kamatnih stopa na kredite, barem u značajnijem iznosu. Nadalje, kako se do ljeta, a najkasnije u drugoj polovici godine očekuju smanjenja kamatnih stopa ECB-a, mogle bi početi padati i kamate na kredite. Međutim, treba napomenuti da je, kada su počela povećanja kamata u srpnju 2022., trebalo vremena da se kamatne stope na kredite povećaju. Kao takav, ne treba očekivati smanjenje kamata na zajmove 1:1 kada počnu rezovi.
