GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Krediti za obrtna sredstva ponovo snažno rastu

Krediti za obrtna sredstva ponovo snažno rastu
KREDITIRANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.01.2023 / 10:09
Autor: RBA analize
ANALIZA - Prema podacima HNB-a, ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u studenom za 0,4 mlrd. kuna ili 0,2% u odnosu na kraj listopada (na osnovi transakcija) dosegnuvši 268,6 mlrd. kuna.

Pritom je njihova godišnja stopa rasta blago usporila, zabilježivši rast od 10,6% u studenom u odnosu na 10,8% u listopadu. Prirast plasmana na mjesečnoj razini generiran je rastom kredita, koji čine glavnu stavku plasmana. Rast ukupnih plasmana odražava prvenstveno povećanje kreditiranja stanovništva i nefinancijskih poduzeća.

Na osnovi stanja, ukupni krediti (osim kredita središnjoj državi) iznosili su 262,4 mlrd. kuna, što je povećanje za 0,5 mlrd. kuna ili 0,2% na mjesečnoj razini i 24,8 mlrd. kuna ili 10,4% u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije (0,3 mlrd. kuna ili 0,1% mjesečno i 25,4 mlrd. kuna ili 10,7% godišnje, na osnovi transakcija).

Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 103,4 mlrd. kuna bili su veći krajem studenog za 0,4 mlrd. kuna ili 0,3% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta blago usporila na 21,9% (+18,6 mlrd. kuna) u odnosu na 22,1% u listopadu. Stoga je prekinut trend ubrzanja kreditiranja poduzeća na godišnjoj razini koji je trajao od početka godine. Godišnja stopa rasta kredita za obrtna sredstva krajem studenog ponovno je ubrzala (+1,1pb) te je iznosila 21,5% (+5,8 mlrd. kuna). Istovremeno su krediti za investicije ostvarili rast od 6,5 mlrd. kuna, a njihova godišnja stopa rasta nastavlja ubrzavati od ožujka 2021. (+18,7% u studenom). Na mjesečnoj razini, krediti za obrtna sredstva zabilježili su pad od 0,2%, a krediti za investicije ostvarili su rast od 1,5%.

S druge strane, krediti stanovništvu s iznosom od 149,2 mlrd. kuna bili su na mjesečnoj razini viši za 0,4% ili 0,5 mlrd. kuna, dok je godišnja stopa rasta blago ubrzala na 5,2% (s 4,9% u listopadu). Tako je u studenom ostvareno povećanje za 7,4 mlrd. kuna u odnosu na isto razdoblje 2021. Skroman rast kredita stanovništvu potaknut je uglavnom rastom stambenih kredita koji su, s nominalnim iznosom od 74,1 mlrd. kuna, ostvarili povećanje od 0,7% ili 0,5 mlrd. kuna na mjesečnoj razini. U odnosu na studeni 2021. ostvaren je rast od 9,8% ili 6,6 mlrd. kuna. Istovremeno skroman rast na godišnjoj razini bilježe i gotovinski nenamjenski krediti. S iznosom od 54,4 mlrd. kuna krajem studenog, evidentiran je rast od 2,1% godišnje ili 1,1 mlrd. kuna. Na mjesečnoj razini, rast je iznosio skromnih 0,3% ili 0,1 mlrd. kuna.

Rast ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) tijekom 2022. godine osobito je potaknut od strane snažnijeg kreditiranja nefinancijskih poduzeća, posebice iz energetskih djelatnosti. Naime, povećana potražnja za kreditima zrcali i povećanu potrebu poduzeća iz energetskog sektora za obrtnim kapitalom pod utjecajem poskupljenja uvoznih energenata i sirovina. Međutim, rast kredita za obrtna sredstva, investicije, kao i porast sindiciranih kredita odražava različite potrebe poduzeća za sredstvima u trenutno izazovnom ekonomskom okruženju. Povećanoj kreditnoj aktivnosti doprinosi i zaokret u monetarnoj politici vodećih središnjih banaka budući da se očekuje nastavak rasta troškova zaduživanja.

U skladu s tim, zaoštravanje uvjeta financiranja na financijskim tržištima počelo se prelijevati i na porast kamatnih stopa na kredite domaćim sektorima, posebno poduzećima. S druge strane, prema središnjoj banci, kod stanovništva se još uvijek ne primjećuje značajniji porast troškova financiranja. Rekordni višak likvidnosti u sustavu istovremeno ograničava daljnje pogoršanje uvjeta kreditiranja. Prema navodima iz HNB-a, primjetno je i zaoštravanje standarda odobravanja kredita uslijed slabijih ekonomskih izgleda gospodarstva u okruženju ispunjenom različitim negativnim rizicima. Iako znatno skromniji, krediti plasirani sektoru stanovništva također daju doprinos rastu ukupnih plasmana, dok glavninu kreditne aktivnosti čini stambeno kreditiranje.

Tagovi: Krediti za obrtna sredstva, krediti poduzećima, krediti stanovništvu, kreditiranje
PROČITAJ I OVO
Nova KBM nakon preuzimanja od strane OTP-a dobila nove nadzornike
NADZORNICI
Nova KBM nakon preuzimanja od strane OTP-a dobila nove nadzornike
MARIBOR - Nova KBM dobila je i nove supervizore nakon uspješnog preuzimanja od strane mađarske bankarske grupe OTP. To su postali Imre Bartalan, Tunde Barabas, Sandor Istvan Patakl, Marko Košak, Tamas Bernath i Dorothea Nikolaeva Nikolova-Iltcheva, navodi se u današnjoj objavi na Ajpesu.
Softbank s neočekivanim kvartalnim gubitkom
GUBITAK
Softbank s neočekivanim kvartalnim gubitkom
TOKYO - Japanska Softbank grupa neočekivano je zabilježila gubitak od 783 milijarde jena (5,5 milijardi eura) u trećem kvartalu, koji za grupu završava krajem prosinca. Veliki udarac poslovanju ovog investicijskog diva bilo je usporavanje tehnološkog sektora, prenosi francuska novinska agencija AFP.
BNP Paribas iznevjerio očekivanja, ali povećao ciljeve
REZULTATI
BNP Paribas iznevjerio očekivanja, ali povećao ciljeve
PARIZ - BNP Paribas, najveći zajmodavac u eurozoni, objavio je neto dobit nižu od očekivane u četvrtom tromjesečju, budući da su skok njezinih troškova rizika i viši operativni troškovi neutralizirali procvat u prodaji trgovanja.
OTP završio preuzimanje Nove KBM, slijedi integracije sa SKB bankom
PROCEDURA
OTP završio preuzimanje Nove KBM, slijedi integracije sa SKB bankom

LJUBLJANA - Mađarska bankarska grupa OTP uspješno je završila preuzimanje Nove KBM i tako postala službeni vlasnik mariborske grupe, a slijedi proces integracije Nove KBM sa SKB bankom, koji bi trebao trajati godinu i pol.

Banka Slovenije jača aktivnosti za veću financijsku pismenost
NAPORI
Banka Slovenije jača aktivnosti za veću financijsku pismenost
LJUBLJANA - Banka Slovenije je pojačala svoje aktivnosti na području financijskog opismenjavanja. "Unatoč svim dosadašnjim naporima, financijska pismenost je relativno niska, ali smo također utvrdili da smo kao društvo uspješniji ako ljudi razumiju gospodarsko okruženje i financijski sustav", sažeo je razloge Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije. za ovo za STA.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE