Pritom je njihova godišnja stopa rasta blago usporila, zabilježivši rast od 10,6% u studenom u odnosu na 10,8% u listopadu. Prirast plasmana na mjesečnoj razini generiran je rastom kredita, koji čine glavnu stavku plasmana. Rast ukupnih plasmana odražava prvenstveno povećanje kreditiranja stanovništva i nefinancijskih poduzeća.
Na osnovi stanja, ukupni krediti (osim kredita središnjoj državi) iznosili su 262,4 mlrd. kuna, što je povećanje za 0,5 mlrd. kuna ili 0,2% na mjesečnoj razini i 24,8 mlrd. kuna ili 10,4% u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije (0,3 mlrd. kuna ili 0,1% mjesečno i 25,4 mlrd. kuna ili 10,7% godišnje, na osnovi transakcija).
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 103,4 mlrd. kuna bili su veći krajem studenog za 0,4 mlrd. kuna ili 0,3% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta blago usporila na 21,9% (+18,6 mlrd. kuna) u odnosu na 22,1% u listopadu. Stoga je prekinut trend ubrzanja kreditiranja poduzeća na godišnjoj razini koji je trajao od početka godine. Godišnja stopa rasta kredita za obrtna sredstva krajem studenog ponovno je ubrzala (+1,1pb) te je iznosila 21,5% (+5,8 mlrd. kuna). Istovremeno su krediti za investicije ostvarili rast od 6,5 mlrd. kuna, a njihova godišnja stopa rasta nastavlja ubrzavati od ožujka 2021. (+18,7% u studenom). Na mjesečnoj razini, krediti za obrtna sredstva zabilježili su pad od 0,2%, a krediti za investicije ostvarili su rast od 1,5%.
S druge strane, krediti stanovništvu s iznosom od 149,2 mlrd. kuna bili su na mjesečnoj razini viši za 0,4% ili 0,5 mlrd. kuna, dok je godišnja stopa rasta blago ubrzala na 5,2% (s 4,9% u listopadu). Tako je u studenom ostvareno povećanje za 7,4 mlrd. kuna u odnosu na isto razdoblje 2021. Skroman rast kredita stanovništvu potaknut je uglavnom rastom stambenih kredita koji su, s nominalnim iznosom od 74,1 mlrd. kuna, ostvarili povećanje od 0,7% ili 0,5 mlrd. kuna na mjesečnoj razini. U odnosu na studeni 2021. ostvaren je rast od 9,8% ili 6,6 mlrd. kuna. Istovremeno skroman rast na godišnjoj razini bilježe i gotovinski nenamjenski krediti. S iznosom od 54,4 mlrd. kuna krajem studenog, evidentiran je rast od 2,1% godišnje ili 1,1 mlrd. kuna. Na mjesečnoj razini, rast je iznosio skromnih 0,3% ili 0,1 mlrd. kuna.
Rast ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) tijekom 2022. godine osobito je potaknut od strane snažnijeg kreditiranja nefinancijskih poduzeća, posebice iz energetskih djelatnosti. Naime, povećana potražnja za kreditima zrcali i povećanu potrebu poduzeća iz energetskog sektora za obrtnim kapitalom pod utjecajem poskupljenja uvoznih energenata i sirovina. Međutim, rast kredita za obrtna sredstva, investicije, kao i porast sindiciranih kredita odražava različite potrebe poduzeća za sredstvima u trenutno izazovnom ekonomskom okruženju. Povećanoj kreditnoj aktivnosti doprinosi i zaokret u monetarnoj politici vodećih središnjih banaka budući da se očekuje nastavak rasta troškova zaduživanja.
U skladu s tim, zaoštravanje uvjeta financiranja na financijskim tržištima počelo se prelijevati i na porast kamatnih stopa na kredite domaćim sektorima, posebno poduzećima. S druge strane, prema središnjoj banci, kod stanovništva se još uvijek ne primjećuje značajniji porast troškova financiranja. Rekordni višak likvidnosti u sustavu istovremeno ograničava daljnje pogoršanje uvjeta kreditiranja. Prema navodima iz HNB-a, primjetno je i zaoštravanje standarda odobravanja kredita uslijed slabijih ekonomskih izgleda gospodarstva u okruženju ispunjenom različitim negativnim rizicima. Iako znatno skromniji, krediti plasirani sektoru stanovništva također daju doprinos rastu ukupnih plasmana, dok glavninu kreditne aktivnosti čini stambeno kreditiranje.
