Pritom je njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 6,5% u travnju, s 5% u ožujku. Mjesečni prirast plasmana u potpunosti se odnosi na kredite, koji čine glavnu stavku plasmana pri čemu su već treći mjesec zaredom snažno porasli krediti nefinancijskim poduzećima. Prema navodima iz središnje banke potražnja poduzeća za kreditima vjerojatno se povećala zbog izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina, što je povećalo trošak njihove nabave, kao i nastojanja poduzeća da se zaduže uz povoljne uvjete i time preduhitre očekivani porast troškova zaduživanja. Od ostalih sektora, blago su porasli krediti stanovništvu i krediti ostalim domaćim sektorima.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja krediti stanovništvu porasli su za 0,4% mjesečno te 4,5% na godišnjoj razini. I krediti poduzećima također su rasli u odnosu na ožujak (+2%) dok su u odnosu na travanj 2021. viši za 8,5%. Godišnji rast ukupnih kredita plasiranih poduzećima, na osnovi stanja, dolazi od rasta kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva. Krediti za investicije u travnju su i drugi mjesec za redom zabilježili pozitivnu godišnju stopu rasta te su na kraju travnja iznosili 38,2 mlrd. kuna što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec za 2,7% dok su na godišnjoj razini viši za 6,7%. Krediti za obrtna sredstva na mjesečnoj razini zabilježili su rast od 2,5% te su iznosili 31,2 mlrd. kuna dok su na godišnjoj razini zabilježili rast od čak 10,6%. Uspoređujući s krajem 2021. i krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva u travnju bilježe povećanje od 7,5% odnosno 13,3%.
Vojna agresija na Ukrajinu i valovi ekonomskih sankcija EU kao globalno značajnog potrošača energenata i sirovina prema Rusiji kao ključnom dobavljaču, dodatno je poremetio već narušene trgovinske lance. Sve veća nepredvidivost budućih kretanja u potražnji za robama i uslugama, kao i cijenama repromaterijala, umanjila je sklonost proizvođača prema investicijama, a time i potražnju za dugoročnim investicijskim kreditima. Negativni učinak na potražnju za kreditima u segmentu poduzeća privremeno je ublažen većim korištenjem kratkoročnih kredita za obrtni kapital, neophodnih za financiranje rastućih troškova nabave kao i za jačanje zaliha repromaterijala u uvjetima izvjesnih prekida u dobavnim lancima. Kod potrošača smanjenje optimizma nepovoljno utječe na potražnju za srednjoročnim potrošačkim kreditima.
No, ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima. Potražnja za dugoročnim stambenim kreditima zadržava se na visokoj razini zbog državnog subvencioniranja otplate stambenih kredita za mlađe dobne skupine. U ovoj godini očekujemo da bi se rast ukupnih kredita stanovništvu mogao kretati na razini inflacije, dok kod poduzeća očekujemo niže stope rasta kredita u odnosu na godišnju stopu rasta potrošačkih cijena.
