Promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 14,0 mlrd. eura bili su na kraju veljače veći za 117,3 mil. eura ili 0,8% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta blago usporila na 20% (+2,3 mlrd. eura) u odnosu na 21,5% zabilježenih u siječnju 2023. Na godišnjoj razini, rast kredita za obrtna sredstva usporio je na 15,6% (+589,2 mil. eura), što je 5 postotnih bodova manje u odnosu na godišnju promjenu u siječnju. Krediti za obrtna sredstva na kraju veljače iznosili su 4,4 mlrd. eura, a na mjesečnoj razini porasli su za 0,9% ili 38,2 mil. eura. Istovremeno su krediti za investicije zabilježili rast za 40 mil. eura ili 0,7% u odnosu na siječanj, a u veljači su iznosili 5,5 mlrd. eura pri čemu je godišnja stopa rasta blago usporila na 16,2% (+772,5 mil. eura).
S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 19,9 mlrd. eura ostvarili su skroman rast u odnosu na siječanj (+0,4% ili 78,4 mil. eura), dok je u odnosu na veljaču 2022. rast iznosio više od milijardu eura ili 5,3%. Promatrano prema strukturi, stambeni krediti na koje se odnosi polovica ukupnih kredita plasiranih kućanstvima, s iznosom od 9,9 mlrd. eura, na mjesečnoj su razini ostvarili skroman rast od 0,3% ili 29,4 mil. eura.
U odnosu na veljaču 2022. stambeni krediti bili su viši za 881,8 mil. eura ili 9,7%. Intenzivniji rast stambenih kredita očekuje se u idućim mjesecima uslijed novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita. Druga najveća stavka, gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 36,4% u ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,3 mlrd. eura, zabilježili su mjesečni rast za 0,8% (+58,1 mil. eura) te rast na godišnjoj razini od 2,3% (165,7 mil. eura).
Krediti općoj državi od kojih se glavnina (87%) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju veljače iznosili su 7,2 mlrd. eura. Uz povećanje u odnosu na veljaču prošle godine za 767,7 mil. eura (+11,9%), u odnosu na siječanj ostali su gotovo nepromijenjeni (-0,1%). Pri tome se većina kredita (79,7%) središnjoj državi odnosilo na dugoročne kredite (s dospijećem više od 5 godina).
Promatrano prema valutnoj strukturi, 99,8% ukupnih kredita drugih monetarnih financijskih institucija odnosi se na kredite u domaćoj valuti odnosno euru.
Nastavku rasta kreditne aktivnosti i u prvom tromjesečju 2023. doprinosi zaokret u monetarnoj politici vodećih središnjih banaka budući da se očekuje nastavak rasta troškova zaduživanja. Rast kredita domaćim sektorima uglavnom je odraz nastavka rasta kredita nefinancijskim poduzećima iako rast bilježe i krediti stanovništvu, ponajviše gotovinski nenamjenski krediti. Prema navodima iz HNB-a u kreditiranju nefinancijskih poduzeća u veljači ističu se djelatnosti prerađivačke industrije, građevinarstva i pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
