Koje banke nude najveće kamate na štednju?

Trend je započela banka u državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka, koja je godišnju kamatu podigla na 3 posto. Više od toga podigla je Kent banka, a onda su ih slijedile i druge banke, ali uglavnom s manjim rastom do 1,5 posto. Na prvi pogled, čini se da su to dobre vijesti za građane koji štednju drže u bankama, ali provjerili smo koliko im to znači, štede i uopće i kako.

Neki su još uvijek skloni tradicionalnim načinima…

Ali u najvećem dijelu, građani koji imaju dovoljno i za uštedjeti, svoj novac čuvaju u bankama. I to više od 30 milijardi eura.

Najave ministra Marka Primorca o rastu kamata većim od 2 posto, pa čak i do 3 ipak se nisu u potpunosti obistinile. Većina banaka zadržala se na oko 1 posto, tek su dvije, HPB i Kentbank došle do 3 posto.

“Kod nekih banaka je on izraženiji, vjerojatno je izraženiji kod onih banaka koje možda žele iskoristiti ovaj trenutak pa privući određeni dio štediša. Ili možda manje banke kojima treba više likvidnosti u odnosu na ove veće i zato je sad za početak skromniji rast kamatnih stopa. Neki će možda zaista sad odlučiti i staviti oročenu štednju, ipak će dobiti neki prinos”, objašnjava za N1 televiziju Marina Tkalec s Ekonomskog instituta.

Ali ne preveliki jer zbog inflacije, novac gubi na vrijednosti. Ako ste, primjerice, uštedjeli 10 tisuća eura, uz prosječnu kamatu od 1 posto, koliko trenutno nudi većina banaka, kroz godinu dana na računu ćete imati 100 eura više.

“Kad poraste potražnja za novcem, porast će kamata na plasirani novac prema građanima i poduzećima. Onda će se moći dignuti i malo više kamata na depozite. Budući da u ovom trenutku to nije značajno, to oni više pokazuju znake da slušaju Vladu nego što zapravo imaju razloga da dižu kamate”, kaže ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Dosad su se prosječne kamate kretale tek oko 0,30 do 0,50 posto. U drugim članicama Europske unije u prosjeku 2,09 posto. Pa neki umjesto banaka biraju druge načine štednje.

Štednja kroz, općenito, ne novac u financijskom dijelu nego samo zlato i kriptovalute.

Nije, najbolje je ulagati negdje negdje gdje se dobro isplati. U banci trenutno nema nekog interesa baš. Trenutno, nekad je bilo.

Očekivalo se da će uvođenje narodnih obveznica potaknuti banke da podignu kamate na štednje, ali to se u proteklih nekoliko mjeseci, otkad su uvedene obveznice, nije dogodilo.

“Ovo što je država napravila s izdavanjem obveznica je odličan korak koji treba nastaviti. I sad treba izdati i blagajničke zapise i onda treba izdati obveznice i na duži rok i onda uvesti i druge, korporativne obveznice da velika državna poduzeća također ponude obveznice građanima”, govori ekonomski analitičar Neven Vidaković.

A do kraja mjeseca, kako je najavio ministar Primorac, objavit će se i plan plasmana trezorskih zapisa, koji bi svojim kamatnih stopama mogli biti konkurencija bankama. Vlada će, kaže ministar, ponuditi kamatne stope veće od onoga što nude banke.