GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Golob najavio oporezivanje aktive slovenskih banaka

Golob najavio oporezivanje aktive slovenskih banaka
NAJAVE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.09.2023 / 08:34
Autor: SEEbiz / STA
LJUBLJANA - Premijer Robert Golob najavio je uvođenje poreza na bilančnu sumu banaka, nakon nagađanja o tome kako će bankarski sektor pomoći u obnovi. Uvodi se novo oporezivanje u cijeloj Europi, i Slovenija će ići u tom smjeru, najvjerojatnije u zakonu o obnovi i razvoju, gdje će oporezivanje banaka biti 0,2 posto, rekao je u emisiji Odmevi na TVS.

Svi znamo da su banke danas na neki način dobitnici, ne poplava, nego posljednjih godina, i sa stajališta ekstremnih profita, rekao je Golob, koji je proteklih dana već razgovarao s ministra financija uprave banaka o tome kako pridonijeti sanaciji i obnovi pogođenih područja nakon katastrofalnih poplava prije točno mjesec dana.

“U ovom trenutku je planirano da novo oporezivanje bilančne sume banaka u iznosu od 0,2 posto bude, s jedne strane, nešto što ne uzdrma financijski sustav Slovenije, as druge strane, to znači pošten doprinos financijskog sektora obnovi i razvoju poplavljenih područja", objasnio je dalje Golob za emisiju 24sata POP TV i najavio da bi iz tog izvora godišnje trebali prikupiti 100 milijuna kuna ili 500 milijuna eura u pet godina. Kazao je i da će Furs onima koji budu imali status ugroženih u poplavama vratiti solidarni doprinos, ako naravno ne budu radili solidarne subote.

U uspjehe ove vlade Golob je ubrojio i početak povećanja kamata slovenskih banaka na bankovne depozite, do kojeg je došlo nakon sastanka s bankarima. Ove u Sloveniji danas više nisu najniže u Europi, naglasio je. Ponovio je da će se morati iskoristiti sva moguća sredstva kako bi se osigurala odgovarajuća financijska konstrukcija za sanaciju i obnovu, a prema njegovim riječima, državna poduzeća pomoći će i u politici dividende.

"Između 4,7 milijardi eura, koliko bi trebala biti izravna šteta, i 6,7 milijardi, koliko bi trebalo biti namijenjeno za obnovu i razvoj, odnosno dvije milijarde, tražit ćemo izvore u zaduživanju", rekao je. Jedan od oblika svakako može biti i izdavanje dugoročnih državnih obveznica, ako bude potrebno, ali to nije nužno, naglasio je.

Prema Golobovim riječima, prva službena procjena štete znat će se idućih dana. Do sada su dobili podatke iz 110 općina, koje su inače imale rok do 1. rujna, gotovo 70 još nije ispunilo ovu zadaću. “Produžit ćemo rok, ali ovo je stvarno rok, do 5. rujna, do kada moramo imati podatke. Tek tada ćemo moći govoriti o prvim preliminarnim procjenama štete”, rekao je dodavši da su do sada dobili 340 milijuna eura depozita od gospodarstva.

Posebno je skrenuo pozornost na transparentnost korištenja novca te naglasio da u drugom interventnom zakonu postoji jasno opredjeljenje da će svaki euro koji će se koristiti za intervencije, sanacije, obnovu i razvoj biti javno objavljen. "Ne želimo da itko špekulira ili razmišlja unaprijed kako bi lako zaradio novac", rekao je.

Po Golobovim riječima, u srijedu bi s radom trebao početi pozivni centar za pomoć na broju 114, a vodit će ga Andrej Šter.

Što se tiče aktualnih reformi, objasnio je da one teku istim tempom: u zdravstvu reforma, koja je i dalje ključni prioritet Vlade, napreduje, a što se tiče obnove sustava plaća u javnom sektoru, te su već nekoliko puta prekinuti, smatra, pa vjeruje da će ponovno staklo. Jedina je razlika hoće li i zaposlenici u javnom sektoru shvatiti da su proračunski prioriteti 2023. i 2024. usmjereni na ljude koji su izgubili sve, smatra.

Ime novog ministra odn ministra zdravstva trebao bi biti poznat krajem mjeseca, no u četvrtak će se sastati strateško vijeće za zdravstvo na kojem će biti predstavljeni rokovi i mjere u sljedećim mjesecima. Kako je istaknuo, mjere priprema "struka, a ne Vlada, kada se bude znalo koje su to mjere koje će se provoditi, o njima ćemo obavijestiti javnost".

Što se tiče imena novog glavnog ravnatelja policije, rekao je i da je natječaj otvoren, a odluka će se donijeti nakon što se završi procedura na službenom vijeću.

Fotografija: STA

Tagovi: oporezivanje banaka, Robert Golob, Slovenija
PROČITAJ I OVO
Stambeni krediti usporavaju, gotovinski ubrzavaju
KREDITIRANJE
Stambeni krediti usporavaju, gotovinski ubrzavaju
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju veljače 2024., na osnovi stanja, 43,1 mlrd. eura.
Zagrebačka banka: Neto dobit u prvom kvartalu porasla 25%
SKOK
Zagrebačka banka: Neto dobit u prvom kvartalu porasla 25%
ZAGREB - Zagrebačka banka (Zaba) u prvom tromjesečju 2024. ostvarila je dobit nakon oporezivanja od 135 milijuna eura, što je za 27 milijuna eura ili 25 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje financijsko izvješće te banke objavljeno u petak.
Slovenske banke u prva dva mjeseca više nego udvostručile čistu dobit
SNAŽAN RAST
Slovenske banke u prva dva mjeseca više nego udvostručile čistu dobit
LJUBLJANA - Banke u Sloveniji su u prva dva mjeseca ove godine ostvarile gotovo 160 milijuna eura dobiti prije oporezivanja, što je 2,3 puta više nego u istom razdoblju lani. Neto dobit porasla je gotovo 2,6 puta, na 138,6 milijuna eura, podaci su Banke Slovenije.
Lucić: Kibernetička sigurnost postala prevladavajući rizik u poslovanju banaka
BANKARI
Lucić: Kibernetička sigurnost postala prevladavajući rizik u poslovanju banaka
OPATIJA - Na 27. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, koja se 25. i 26. travnja održava u Opatiji, održao se okrugli stol na kojemu su sudjelovali čelni ljudi najvećih hrvatskih banaka.
Dobit Barclaysa pala, ali nadmašila očekivanja
SOLIDNO
Dobit Barclaysa pala, ali nadmašila očekivanja
LONDON - Barclays je u četvrtak izvijestio o neto dobiti u prvom tromjesečju koja se može pripisati dioničarima od 1,55 milijardi funti (1,93 milijarde dolara), nadmašivši očekivanja i vrativši britanskom zajmodavcu na dobit usred velike strateške promjene.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE