Erste Group: Neto dobit preko 593 milijuna eura

Ovaj rast na godišnjoj razini od gotovo 57% odražava solidan neto kamatni prihod u iznosu od 1,77 milijardi eura (rast od 27,1% na godišnjoj razini) zahvaljujući uglavnom povoljnom kretanju kamatnih stopa i većem volumenu kredita klijentima. Dobici u uslugama plaćanja i upravljanju imovinom doveli su do povećanja neto prihoda od naknada i provizija od 4,4 % na godišnjoj razini na 643 milijuna eura. Učinci vrednovanja doveli su do poboljšanja neto rezultata trgovanja na 177 milijuna eura u usporedbi s gubitkom od 257 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. Troškovi redovnog poslovanja porasli su 0,6% na godišnjoj razini na 1,24 milijarde eura. U prvom tromjesečju došlo je do neto otpuštanja rezervacija za rizike što je dovelo do pozitivnih rezultata umanjenja vrijednosti od 20,7 milijuna eura, što pridonosi neto rezultatu od 594 milijuna eura za to tromjesečje.

„Gospodarstva srednje i istočne Europe nisu izbjegla globalno usporavanje gospodarskog rasta, ali se pokazuju otpornima. Sigurni smo da će konvergencija srednje i istočne Europe ostati netaknuta te da će se regija od 2024. ponovno istaknuti kao regija rasta unutar Europe“, rekao je Willi Cernko, glavni izvršni direktor Erste Groupa. „Usto imamo i jasnu viziju digitalizacije. Već smo pokazali koliko je George uspješan među građanstvom na šest tržišta. Sada smo pokrenuli George Business za korporativne korisnike u Austriji i proširit ćemo ovu inovativnu platformu za poslovno bankarstvo i na druga naša tržišta. Nastavit ćemo poticati digitalne inovacije kao ključno sredstvo koje će našim klijentima pružati podatke, alate i znanje potrebno za unapređenje njihove financijske dobrobiti.”

„Rast kreditiranja usporio je u prvom tromjesečju, odražavajući općenito prigušeno makro okruženje. No neto prihod od kamata snažno je porastao i ostao ključni pokretač prihoda; neto prihod od kamata porastao je zahvaljujući povoljnim kamatnim stopama na većini tržišta, kao i većim volumenima kredita klijenata. Doprinos našem krajnjem rezultatu u prvom tromjesečju 2023. dali su i operativni troškovi, koji su bili u skladu s očekivanjima, te okruženje rizika koje je ostalo blago.“, rekao je Stefan Dörfler, glavni financijski direktor Erste Groupa. „ S obzirom na nedavna događanja na globalnom bankarskom tržištu, pozdravljamo priljev depozita koji smo imali posljednjih mjeseci. To je znak povjerenja koje nam klijenti ukazuju kao stabilnom lideru u CEE regiji. Solidni rezultati operativne i neto dobiti koje smo objavili u prvom tromjesečju također nam ulijevaju povjerenje da smo na dobrom putu da ispunimo naše ažurirane smjernice za cijelu godinu.”

U izvješću poslovodstva za razdoblje tijekom godine, financijski rezultati ostvareni od siječnja do ožujka 2023. uspoređuju se s rezultatima od siječnja do ožujka 2022. a bilančne pozicije na dan 31. ožujka 2023. uspoređuju se s onima od 31. prosinca 2022.

Veći operativni prihodi odražavaju porast neto prihoda od kamata i poboljšani neto rezultat od trgovanja

Neto prihod od kamata porastao je na 1.769,0 milijuna eura (+27,1 % u odnosu na 1.392,1 milijuna eura) zahvaljujući višim kamatnim stopama na tržištima, uglavnom u Austriji, Mađarskoj i Rumunjskoj, kao i povećanom volumenu kredita klijentima na svim tržištima. Neto prihod od naknada i provizija povećan je na 642,7 milijuna eura (+4,4 % u odnosu na 615,3 milijuna eura). Rast je zabilježen na gotovo svim ključnim tržištima, osobito u uslugama platnog prometa, ali i u upravljanju imovinom. Neto rezultat trgovanja poboljšan je na 116,7 milijuna eura ( u odnosu na -256,6 milijuna eura); Stavka dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka smanjena je s 239,7 milijuna eura na -81,4 milijuna eura. Kretanja ovih dviju stavki uglavnom se može pripisati učincima vrednovanja. Operativni prihodi povećani su za 22,7 %, s 2.036,2 milijuna eura na 2.498,7 milijuna eura.

Operativni rezultat značajno je porastao, na 1,25 milijardi eura
Opći administrativni troškovi ostali su gotovo nepromijenjeni te iznose 1.242,0 milijuna eura (+0,6 % u odnosu na 1.235,2 milijuna eura). Troškovi zaposlenih povećani su za 10,6 %, sa 630,7 milijuna eura na 697,5 milijuna eura. Smanjenje ostalih administrativnih troškova za 12,7 %, s 468,1 milijun eura na 408,6 milijuna eura uglavnom je posljedica smanjenja doprinosa za programe osiguranja depozita sa 199,2 milijuna eura na 113,5 milijuna eura. Većina očekivanih doprinosa za 2023. godinu već je unaprijed knjižena. U prvom tromjesečju 2022. godine slučaj osiguranja depozita Sberbanka Europa rezultirao je većim troškovima. Amortizacija i deprecijacija iznosile su 135,9 milijuna eura (-0,4 %, 136,4 milijuna eura). Općenito, operativni rezultat značajno se poboljšao na 1.256,7 milijuna eura (+56,9 %, 801,0 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda poboljšan je na 49,7 % (60,7%).

Uvjeti rizika i dalje su povoljni
Rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata u iznosu od 20,7 milijuna eura ili 4 bazna boda neto otpuštanja prosječnih bruto kredita klijentima (u odnosu na -59,1 milijuna eura ili 13 baznih bodova). Pozitivan doprinos ostvaren je iz smanjenja neto rezervacija za obveze i jamstva u gotovo svim segmentima, kao i iz prihoda od povrata već otpisanih kredita, osobito u Austriji i Češkoj. U prvom tromjesečju nije bilo promjena kod pokazatelja budućih gospodarskih kretanja (FLIs) ili kod primjene preklapanja faza. Ukupno, rezervacije za rizike poslovanja izazvane krizom ostale su nepromijenjene na približno 900 milijuna eura krajem ožujka. Omjer nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima gotovo je nepromijenjen, na razini od 2,1 % (u odnosu na 2,0 %). Omjer pokrivenosti nenaplativih kredita (bez kolaterala) ostao je na 94,3 % (94,6 %).

Porast neto dobiti uslijed snažnog operativnog rezultata, neto smanjenje rezervacija za rizike
Ostali operativni rezultat iznosio je -274,3 milijuna eura (u odnosu na -132,7 milijuna eura). Troškovi godišnjih doprinosa sanacijskim fondovima koji su već uključeni u ovu stavku za cijelu 2023. godinu porasli su, najviše u Austriji, na 138,1 milijuna eura (sa 123,1 milijuna eura). Bankarski porezi, koji se trenutno plaćaju na dva ključna tržišta, porasli su sa 40,2 milijuna eura na 99,1 milijun eura. Od toga je u Mađarskoj naplaćeno 89,5 milijuna eura: osim redovnog bankarskog poreza u iznosu od 18,8 milijuna eura (18,0 milijuna eura), knjižen je i porez na ekstradobit u iznosu od 53,3 milijuna eura na temelju neto prihoda iz prethodne godine (oba poreza unaprijed za cijelu godinu 2023.). Porez na ekstradobit za prethodnu godinu (49,9 milijuna eura) knjižen je samo u drugom tromjesečju 2022. godine. Mađarski porez na transakcije u prvom tromjesečju iznosio je 17,4 milijuna eura (14,1 milijuna eura). U Austriji je bankarski porez iznosio 9,6 milijuna eura (8,1 milijuna eura). Osim toga, na ostale operativne rezultate negativno su utjecali učinci vrednovanja.

Porezi na dohodak iznosili su 185,6 milijuna eura (u odnosu na 115,6 milijuna eura). Porast manjinskih interesa s 45,7 milijuna eura na 224,0 milijuna eura može se pripisati značajno boljim rezultatima štednih banaka, uglavnom zbog većeg neto prihoda od kamata. Neto rezultat koji se može pripisati vlasnicima matičnog društva porastao je na 593,6 milijuna eura (u odnosu na 448,8 milijuna eura) uslijed snažnog operativnog rezultata i neto otpuštanja rezervacija za rizike.

Rast depozita klijenata nadmašio rast volumena kredita
Ukupni vlasnički kapital koji ne uključuje instrumente dodatnog osnovnog kapitala porastao je s 23,1 milijarde eura na 24,2 milijarde eura. Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja u skladu s Uredbom o kapitalnim zahtjevima (CRR), redovni osnovni kapital (CET1, konačni) porastao je s 20,4 milijarde eura na 20,5 milijardi eura, a ukupna vlastita sredstva (konačna) s 26,2 milijarde eura na 26,4 milijarde eura. Dobit ostvarena u prvom tromjesečju godine nije uključena u navedene brojke. Ukupni rizik (imovina ponderirana rizikom, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik, CRR konačni) porastao je sa 143,9 milijardi eura na 146,2 milijarde eura. Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1, konačni) iznosila je 14,0 % (14,2 %), a stopa ukupnog kapitala 18,0 % (18,2 %).

Ukupna imovina porasla je na 342,9 milijardi eura (+5,9%; 323,9 milijardi eura). Što se tiče aktive, novac i novčana sredstva porasla su na 43,3 milijarde eura (35,7 milijardi eura), krediti i potraživanja od banaka porasli su 27.3 milijarde eura (18,4 milijardi eura), prvenstveno u Austriji i Češkoj Republici. Krediti i potraživanja od klijenata blago su porasli od početka godine na 202,7 milijardi eura (+0,3%; 202,1 milijarda eura) budući da je potražnja za kreditima za poduzeća – veliki pokretač rasta tijekom razdoblja prošle godine – ostali na nižim razinama. Što se tiče pasive, depoziti banaka porasli su na 29,9 milijardi eura (28,8 milijardi eura). Depoziti klijenata porasli su na svim ključnim tržištima – najviše u Austriji i Češkoj – na 238,1 milijarde eura (+6,3%; 224,0 milijardi eura). Omjer kredita i depozita bio je na 85,1% (90,2%).

Izgledi
Ekonomisti očekuju da će ključna tržišta Erste Groupa izbjeći recesiju u 2023. i, zapravo, ostvariti rast realnog BDP-a. Očekuje se da će se inflatorni pritisci ublažiti tijekom 2023., nakon dvoznamenkastih razina u 2022. uslijed iznimno visokih cijena energije. Nastavak snažnog tržišta rada trebao bi poduprijeti gospodarske rezultate na svim tržištima Erste Groupa. Očekuje se da će se bilance tekućeg računa, koje su tijekom 2022. bile pod znatnim negativnim utjecajem zbog iznimno visokih cijena energije, ponovno poboljšati 2023. zahvaljujući preokretu u cijenama energije. Isto tako, fiskalne bilance bi se trebale ponovno konsolidirati nakon značajnih proračunskih deficita u 2022. Predviđa se da će javni dug prema BDP-u na tržištima Erste Groupa biti uglavnom stabilan, te će stoga ostati značajno ispod prosjeka eurozone.

U tom kontekstu, Erste Group očekuje srednji jednoznamenkasti rast neto kredita. Na krilima rasta kredita, kao i kamatnih stopa, kako je gore navedeno, trebalo bi doći do porasta neto kamatnih prihoda od oko 15%. Na temelju prethodno opisanih robusnih makro perspektiva, Erste Group očekuje da bi troškovi rizika trebali ostati na niskim razinama u 2023. Na temelju trenutačnih prognoza, Erste Group očekuje da će troškovi rizika u 2023. biti ispod 25 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima.

Erste Group namjerava ostvariti povrat na materijalni kapital (ROTE) u rasponu od 13% do 15%. Očekuje se da će stopa redovnog osnovnog kapitala ostati snažna. U skladu s tim, Erste Group će na godišnjoj skupštini u svibnju predložiti isplatu dividende za fiskalnu godinu 2022. u iznosu od 1,90 eura po dionici. Uz to, u 2023. Erste Group namjerava izvršiti otkup vlastitih dionica u iznosu do 300 milijuna eura, nakon odobrenja regulatora.